Oštar pad dolara drugu sedmicu zaredom posljedica je nesigurnost zbog carina, koja predsjednik SAD-a Donald Trump malo najavljuje, malo odgađa, pa ih na uvoz iz Kine povećava.
Na valutnim tržištima prošle sedmice vrijednost dolara je prema košarici valuta zaronila na najniži nivo u tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine i povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice tri posto, na 99,78 bodova, najniži nivo u tri godine.
Pritom je nivo eura skočio 3,6 posto, na 1,1355 dolara, najviši nivo od februara 2022. godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,3 posto, pa je njezina cijena zaronila na 143,50 jena.
Oštar pad dolara drugu sedmicu zaredom posljedica je nesigurnost zbog carina, koja predsjednik SAD-a Donald Trump malo najavljuje, malo odgađa, pa ih na uvoz iz Kine povećava.
Eskalacija carinskog rata
Prošle srijede je Trump neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od 10 posto na gotovo sav uvoz.
Nakon te Trumpove odluke, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Evropska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto. Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 posto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih privreda mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Dolar inače važi za jednu od sigurnih valuta u nesigurna vremena, no kako američkoj privredi prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta, koje se također smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Prodaja američkih obveznica
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli oko 4,5 posto. To predstavlja sedmični rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
"Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad dolara nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američke privrede i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više, radi se o padu povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika. Dosad je u razdobljima nesklonosti ulagača prema riziku dolar jačao kao sigurna valuta, no sada je dolar pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak jačaju", objašnjava Win Thin, strateg u firmi Brown Brothers Harriman.
