Potrošački krediti u BiH u porastu: Mi smo zemlja siromaštva, novac se troši na dugove i hranu

U BiH se iz godine u godinu bilježi rast nenamjenskih kredita, dok namjenski krediti opadaju.

Nenamjenski krediti, koji se sve češće uzimaju za osnovne potrebe poput preživljavanja, renoviranja stanova ili kuća, postaju dominantni u odnosu na namjenske kredite, koji se obično koriste za kupovinu stana ili automobila.

Prema podacima Centralne banke BiH najveći kreditni rast zabilježen je kod sektora stanovništva.

''Informacija o nenamjenskoj potrošnji kredita nam govori da se taj novac troši "na malo", odnosno na sitno, kako bi se zatvorili neki dugovi koje su građani sami napravili. Ti nenamjenski krediti često nisu dovoljni za značajnije investicije, pa čak ni za investicije u domaćinstvu, poput obnove osnovnih kućanskih aparata ili renoviranja porodičnog doma. Novac se najviše troši na dugove i hranu'', kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona za Tuzlanski.ba.

Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 78,7 miliona KM (0,6%). 

''Žalosno je što u 21. vijeku, većina građana živi u svojevrsnom 'robskom odnosu' prema vlastitim potrebama. Ne mogu zaraditi dovoljno za osnovne potrebe poput hrane i odjeće, pa moraju uzimati kredite. Cijene neprestano rastu, a najavljuje se i poskupljenje osnovnih životnih namirnica kao što su brašno i pšenica, što može izazvati lančana poskupljenja proizvoda koji sadrže pšenično brašno'', objašnjava Bulić.

Situacija je teška, posebno za porodice u kojima radi samo jedan član, a imaju dvoje školske djece, kao i za penzionere koji žive s vrlo skromnim penzijama, dodaje naša sagovornica.

''U skorijoj budućnosti teško je očekivati značajne promjene, ali sigurno je da će do promjena doći jer imamo sve manje radne snage, sve manje mladih ostaje u zemlji, odlaze u potrazi za boljim životom, jer ovdje nisu sigurni da mogu zaraditi za osnovne životne potrebe''.

Posebno zabrinjava činjenica da i građani s natprosječnim primanjima sve češće posežu za ovim vrstama kredita, čime ulaze u začarani krug preživljavanja bez mogućnosti štednje ili poboljšanja kvaliteta života.

''U suštini, ovdje nema prilike za štednju. Štednja se uglavnom svede na kupovinu novog frižidera ili šporeta, što su opet osnovne potrebe, a ne luksuz. Da bi se uživalo u luksuzu, poput godišnjeg odmora ili skupljeg automobila, to je već van dometa većine građana'', dodaje Bulić.

Štednja, u stvarnosti, postaje samo način zadovoljavanja osnovnih potreba.

''Većina građana jedva preživljava, dok možda 10% populacije živi komotno, vozi nove, luksuzne automobile. Na cestama se uglavnom vide automobili stari po 10, 15 ili 20 godina, a ostali su doslovno na ivici siromaštva. Mi smo, u suštini, zemlja siromaštva'', zaključuje Bulić. 

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u augustu 2024. godine iznosila je 9,6%, nominalno 2,2 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,04 milijarde KM (9,0%), kod privatnih preduzeća za 963,6 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 158,2 miliona KM (13,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 55,1 milion KM (24,5%).

Korištenje nenamjenskih kredita postalo je nužnost, a ne izbor, i ti krediti se troše na svakodnevne potrebe, umjesto na dugoročne investicije. Nažalost, većina građana danas živi na kredit, preživljavajući od jednog zaduženja do drugog, dok im san o stabilnoj finansijskoj budućnosti postaje sve dalji.