Stranci su samo u prošloj godini prevarili više od 7500 osoba u BiH koje su angažovali za online reklamiranje.
Na toj prevari zgrnuli su iznos koji premašuje dva miliona maraka, a koji su dalje uplatili na račune četiri kompanije širom svijeta.
Ovo je samo jedna od tipologija sa obilježjima pranja novca koja je navedena u izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjeljenja (FOO) Agencije za istragu i zaštitu (SIPA).
Zakonodavni i institucionalni okvir u BiH je takav da sistem sprečavanja, otkrivanja i istraživanja krivičnih djela pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH nije u nadležnosti samo jedne institucije već se radi o oblasti koja je u nadležnosti institucija na svim nivoima vlasti uz zakonsko definisanje uloge svih učesnika sistema.
U ovom dokumentu, u kojem su detaljno opisane tipologije pranja novca, naveden je i slučaj prevare domaćih građana iz inostranstva.
"Osobe stranog porijekla osnivale su pravne osobe u BiH putem kojih su po tipologiji “piramidalne šeme” angažovali osobe za obavljanje poslova online reklamiranja uz prethodnu uplatu od 30 do 375 maraka. Na taj način su oštetili više od 7.500 građana“, stoji u izvještaju FOO.
Na taj način stranci su, naglašavaju, protivpravno stekli iznos veći od dva miliona KM koji su uplatili na račune četiri kompanije širom svijeta.
"Nakon toga su izvršili veći broj transakcija na druge račune da bi prikrili nezakonito stečena novčana sredstva", navedeno je u dokumentu.
I nisu samo građani BiH meta za prevare iz inostranstva, već i od domaćih visokopozicioniranih službenika.
Tako su inspektori FOO imali slučaj da su visokorangirane osobe jedne od institucije BiH zloupotrebljavajući svoj položaj zahtijevali i primali novčanu korist od većeg broja osoba uz obećanje da će im omogućiti zasnivanje radnog odnosa.
"Na taj način su stekli novac velike vrijednosti kojim su dalje raspolagali u vidu plaćanja po raznim osnovama", navode u FOO.
Prevara ima i na lokalu, jer su inspektori utvrdili i da pojedina odgovorna lica u organu lokalne uprave, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja te prekoračenjem ovlaštenja, u dogovoru sa privatnim investitorima postupaju na štetu državne imovine.
"Oni suprotno važećim zakonima i odlukama pokreću i sprovode postupke kojim su nezakonito raspolagali navedenom imovinom kroz prodaju privatnim investitorima za potrebe građenja poslovno-stambenih objekata. U nekoliko slučajeva je utvrđeno da su odgovorne osobe u organima lokalne uprave primile dar od kupca zemljišta u vidu nekretnina i novčanih iznosa", stoji u izvještaju FOO za prošlu godinu.
Sumnjive transakcije
Finansijsko-obavještajno odjeljenje je u prošloj godini zaprimilo 1.379 obavještenja o sumnjivim transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi čak 267,51 milion maraka.
"Banke su dostavile 1.036 obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 252,81 milion, a ostali obveznici 343 obavještenja “teška” 14,70 miliona KM", navode u FOO.
Također, tokom 2021. godine zaprimljeno je 1.048 obavještenja o sumnjivim transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi 129.552.072,31.
Tokom 2023. godine, kao i u ranijem periodu, banke su imale najznačajnije
učešće u prijavljivanju transakcija, što je posljedica dominantne uloge banaka u sektoru finansijskih usluga u BiH.
Prvi Zakon o sprečavanju pranja novca stupio je na snagu 28. decembra 2004. godine, a dana 29 juna 2005. godine FOO je primljen u Egmont grupu finansijsko-obavještajnih jedinica.
