Dostupan je izvještaj o razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH za 2024. godinu.

Objavljeni podaci o demografiji, zaposlenosti, privredi: Gdje je Tuzla na mapi razvijenosti?
Foto: Arhiva | Tuzla

Prema najnovijim podacima o razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH za 2024. godinu, Tuzlanski kanton bilježi blagi, ali značajan pomak, zauzevši peto mjesto na kantonalnoj ljestvici, jedno više u odnosu na prethodnu godinu. Grad Tuzla zadržao je status jednog od najrazvijenijih lokaliteta, dok je Grad Orašje iz istog kantona ostvario najveći rast u ukupnom rangu, zahvaljujući značajnom povećanju poreznih prihoda.

Prema Indeksu razvijenosti za 2024. godinu, jasno se uočava da je klaster visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave koncentrisan oko glavnog grada Bosne i Hercegovine – Sarajeva. U prvu grupu razvijenosti svrstane su općine i gradske općine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća.

Drugu grupu čine pretežno sjedišta kantona, među kojima su Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg i Grad Goražde, kao i općine Doboj-Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš.

Treća grupa obuhvata širi spektar lokalnih zajednica različitog geografskog položaja i privredne snage: Grude, Grad Bihać, Grad Zenica, Vitez, Grad Visoko, Grad Gračanica, Kreševo, Neum, Banovići, Posušje, Grad Lukavac, Kiseljak, Grad Živinice, Usora, Kakanj, Novi Travnik, Jablanica, Grad Ljubuški, Grad Gradačac, Grad Konjic, Travnik, Doboj-Istok, Bugojno, Grad Čapljina, Žepče, Grad Srebrenik, Breza, Maglaj, Grad Orašje i Grad Livno.

U četvrtu grupu, koja obuhvata nerazvijene općine, spadaju Fojnica, Busovača, Olovo, Donji Vakuf, Grad Zavidovići, Grad Stolac, Jajce, Kupres, Vareš, Kalesija, Tomislavgrad, Grad Cazin, Gornji Vakuf-Uskoplje, Grad Bosanska Krupa, Odžak, Sanski Most, Prozor, Velika Kladuša, Kladanj i Bosanski Petrovac.

Kao izrazito nerazvijene općine, svrstane u petu grupu, prepoznate su Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča (FBiH), Pale (FBiH), Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapna i Dobretići.

"Najveći rast ranga u FBiH imao je Grad Orašje, i sada se nalazi na 45. mjestu. Rast je bio za 7 mjesta. Rastu ranga je najviše doprinio rast indikatora prihodi od poreza na dohodak. U odnosu na 2023. godinu, u 2024. godini ovaj u indikator je rastao sa 0,56 na 0,60. Posmatrajući procentualne vrijednosti, u 2024. godini u Gradu Orašju je prikupljeno 27% više poreza na dohodak, nego u 2023. godini", navedeno je u Izvještaju.

Na rang-listi nivoa razvijenosti kantona zabilježene su minimalne promjene u pozicijama pojedinih kantona. U odnosu na 2023. godinu, u 2024. godini Tuzlanski kanton je napredovao za jedno mjesto i sada zauzima peto mjesto na ljestvici razvijenosti. Nasuprot tome, Zeničko-dobojski kanton zabilježio je pad za jedno mjesto, te se sada nalazi na šestoj poziciji. Također, zabilježeno je da su Posavski kanton i Kanton 10 zamijenili mjesta. Posavski kanton je napredovao za jedno mjesto i sada je na devetom, dok je K 10 pao za
jedno i sada je na posljednjem, desetom mjestu.

Ove promjene su rezultat pojedinačnih kretanja ključnih indikatora, prije svega indikatora prihodi od poreza na dohodak.

Stopa registrovane zaposlenosti (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo od 15 do 64 godine) u prosjeku na nivou Federacije BiH iznosi 37,0%, a kreće se u rasponu od najnižih stopa u općinama Dobretići (3,6%), Sapna (7,4%), Ravno (8,5%) i Teočak (8,8%), pa do najviših u Mostaru (51,9%), zatim u Goraždu (53,8%), Ilidži (53,8%), Doboj-Jugu (55,8%), Tuzli (56,4%), Novom Sarajevu (74,5%) i Centru Sarajevo (143,6%3).

Cijeli izvještaj pročitajte OVDJE.