Građani Federacije BiH u ovoj su se godini više zaduživali kod banaka, zabilježen je snažan rast stambenih kredita, a povećana je i štednja za 5,7 posto.

Koliko su štedjeli, a koliko su se zaduživali građani FBiH u ovoj godini?
Foto: Ilustracija | Građani u zaduženjima

U prva tri kvartala ove godine na području Federacije BiH zabilježen je rast nenamjenskih kredita od 5,8 posto i rast stambenih kredita od 13 posto u odnosu na kraj 2023. godine, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH.

U posljednjih pet godina opći uslovi kreditiranja u Federaciji BiH su bili stabilni što je utjecalo i na razinu kamatnih stopa po kojima su se ugovarali novi krediti.

Zaključno s 30. septembrom 2024. godine, banke iz Federacije BiH su građanima odobravala kredite za opću potrošnju po prosječnoj efektivnoj  kamatnoj stopi od 7,2 posto, dok je prosječna efektivna kamatna stopa za stambene kredite bila 4,3 posto, kazali iz spomenute agencije odgovarajući na upit po kojoj su se stopi u prosjeku građani zaduživali kod banaka (nenamjenski krediti i stambeni krediti).

Prešutno i dopušteno prekoračenje po računu

Što se tiče prekoračenja po tekućem računu kod banaka u Federaciji BiH, zaključno također s 30. septembrom 2024. godine, oni iznose 278 miliona KM.

''Sve banke u Federaciji BiH nude dopušteno prekoračenje po tekućem računu, dok broj korisnika prešutnog prekoračenja nije značajan u odnosu na ukupan broj korisnika dopuštenog prekoračenja po tekućem računu'', kažu iz Agencije. 

Uz ostale obaveze koje određuje ovaj zakon, u slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca, banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o svakom  prekoračenju koje je vezano za tekući računa, dodatno pojašnjavaju iz Agencije.

Vezani članak Potrošački krediti u BiH u porastu: Mi smo zemlja siromaštva, novac se troši na dugove i hranu

Rast štednje

Na pitanje koliko građani štede i imaju li podatke o tome koliki je prosjek mjesečne štednje građana BiH, iz Agencije odgovaraju da ukupni depoziti stanovništva kod banaka sa sjedištem u Federaciji BiH s 30. 9. 2024. godine iznose 12,6 milijardi KM, što je za 5,7 posto više u odnosu na kraj prethodne godine.

Snižavanje kamatnih stopa

Govoreći o tome kakav će utjecaj na naše tržište imati snižavanje kamatnih stopa od strane Evropske središnje banke i očekuje li se spuštanje kamata, iz Agencije kažu da razine referentnih kamatnih stopa koje utvrđuje Europska središnja banka ne treba direktno vezati za utvrđivanje visine kamatnih stopa u Federaciji BiH.

''U Bosni i Hercegovini, mjere entitetskih agencija za bankarstvo su ublažile ili potpuno spriječile drastičan porast kamatnih stopa. Promjene su se primijetile samo na kreditima koji su ranije ugovoreni s varijabilnim kamatnim stopama. U većini slučajeva, uzimajući u obzir privremene mjere, banke su se odlučivale da ne povećavaju kamatne stope za više od 2% (200 baznih poena) ili znatno niže u odnosu na referentnu stopu koja je predviđena ugovorima'', naglašavaju iz Agencije za bankarstvo FBiH. 

Kako dodaju, za te kredite se može očekivati smanjenje kamatne stope kada referentna stopa za koju su vezani bude niža od 2 posto.

Napominju i da bi u odnosu na trenutne prognoze privrednih kretanja u EU, inflacije i učinaka restriktivnih monetarnih politika, Evropska središnja banka mogla nastaviti korigiranje svojih kamatnih stopa što bi se reflektiralo na pad referentnih stopa u toku naredne godine.

Cijene naknada

Kada su u pitanju naknade koje korisnici plaćaju bankama i hoće li doći i do njihovog poskupljenja, ili možda ukidanja nekih od njih, iz Agencije ističu da nemaju ovlaštenja kojima bi se direktno utjecalo na iznos specifičnih naknada.

U odnosu na trenutna tržišna kretanja, strukturu i rastući obim pruženih usluga, smatraju da postoje uslovi za prilagođavanje cjenovnih politika banaka.

''Očekuje se dodatni razvoj pristupa koji su prilagođeni osjetljivim kategorijama klijenata. Vjerujemo da će naš napor u budućnosti imati za rezultat pristupačnije i prilagođene uslove pružanja usluga, mogućnosti izbora i konkurencije, što u konačnom ima za cilj i daljnje jačanje stabilnosti bankarskog sistema koji je održiv, prilagođen potrebama građana i privrede'', zaključuju iz Agencije za bankarstvo FBiH.