To ima i direktnu vezu s globalnim nestabilnostima kojima svjedočimo gotovo neprekidno od pandemije koronavirusa.
Podatak da je nedavno cijena zlata probila historijske vrijednosti i skočila na iznos od 4055 dolara za jednu uncu (28,3 grama) još je jedan od pokazatelja koliko se ova investicija smatra "sigurnom lukom", kako se često naziva ovaj plemeniti metal, piše Večernji list.
Ipak, ulaganje u zlato, kako ističe Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Mostaru, nije jednostavno, jer se radi o ozbiljnom i strogo regulisanom sistemu koji zahtijeva finansijsku pismenost i niz posebnih uslova, naročito kada je riječ o certifikatima.
Povećanje cijene zlata, dodaje on, jeste pokazatelj krize, ali i podsjetnik da se radi o sistemu sa strogim pravilima — a tu je i pitanje sigurnog čuvanja zlata nakon kupovine.
Profesor Papac napominje da u vremenima krize ljudi često traže način da obezbijede stabilnost i očuvaju vrijednost svojih sredstava, a jedno od rješenja svakako jeste ulaganje u zlato.
Ipak, ponovo ističe da je riječ o složenom sistemu.
Ruska agresija na Ukrajinu, inflacijski pritisci, globalni poremećaji na tržištima hrane, kao i ugroženi lanci snabdijevanja, faktori su koji djeluju poput potresa na svjetska finansijska tržišta i unose dozu nesigurnosti i neizvjesnosti i kod privatnih investitora i kod svih onih koji žele povećati vrijednost svog novca.
U takvim okolnostima, jedno od najsigurnijih sredstava za pametnu i dugoročno stabilnu štednju upravo je zlato.
Njegova obilježja, potvrđena dugom tradicijom i očigledno sigurnom budućnošću, ključni su razlozi zbog kojih se mnogi odlučuju za ovakav način čuvanja i uvećavanja vrijednosti svog novca.
A kada se tome doda činjenica da vrijednost zlata obično raste u kriznim periodima, ne čudi što je riječ o sve popularnijem obliku štednje koji trenutno dostiže rekordne vrijednosti.
Kako navode iz Auro Domusa, hrvatske finansijske institucije specijalizirane za trgovinu i usluge vezane uz zlato, potražnja za ovim plemenitim metalom sve je veća, a sve više ljudi kroz ulaganje u investiciono zlato promišljeno diverzifikuje svoju imovinu.
U posljednjih dvadeset godina vrijednost zlata bilježi prosječan godišnji rast od 11 posto.
Takav prinos teško može ponuditi bilo koja druga investicija, pa se sve više građana odlučuje za štednju u zlatu kao način osiguranja sigurne budućnosti.
Prema podacima na njihovoj internetskoj stranici, jedan gram zlata u petak je koštao oko 111 eura, što znači da je kilogram vrijedio oko 111 hiljada eura, odnosno više od 220 hiljada konvertibilnih maraka.
Investiciono zlato, kako objašnjavaju iz Auro Domusa, kupuje se isključivo u svrhu ulaganja, a ne za industrijsku upotrebu ili izradu nakita.
Takvo zlato dostupno je u obliku poluga najviše čistoće, s udjelom zlata od 99,99 posto, u težinama od jednog grama do jednog kilograma, kao i u obliku zlatnika s minimalnim udjelom od 90 posto zlata, koji imaju nominalnu vrijednost i koji su se historijski koristili kao sredstvo plaćanja.
Štednja u bankama
Koliko građani Bosne i Hercegovine štede u zlatu, teško je precizno utvrditi, ali se iz podataka Centralne banke BiH može pratiti rast depozita u bankama iz mjeseca u mjesec.
Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju jula 2025. godine iznosili su 35,64 milijarde KM.
U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 1,12 milijardi KM (3,2%).
Rast depozita na mjesečnom nivou zabilježen je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM (1,2%), kod privatnih preduzeća za 71,9 miliona KM (0,9%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 80,4 miliona KM (4,4%), kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM (17%) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM (1%).
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu 2025. godine iznosila je 9,6%, odnosno 3,13 milijarde KM u apsolutnom iznosu.
Godišnji rast depozita zabilježen je kod stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4%), kod privatnih preduzeća za 486,9 miliona KM (6,4%), kod vladinih institucija za 675,5 miliona KM (15,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM (7,8%).
Ipak, jedna skupina štediša bilježi pad — depoziti kod nefinansijskih javnih preduzeća smanjeni su za 73,4 miliona KM na godišnjem nivou.
