Referentna mjera svjetskih cijena prehrambenih proizvoda porasla je u aprilu, podstaknuta višim cijenama glavnih žitarica, mesa i mliječnih proizvoda, saopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u aprilu je iznosio u prosjeku 128,3 boda, što predstavlja rast od 1,0 posto u odnosu na mart i 7,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
"Svjetske cijene pšenice blago su porasle, potaknute smanjenim izvoznim zalihama u Ruskoj Federaciji, dok je FAO Indeks cijena riže porastao zbog veće potražnje za aromatičnim sortama. Međunarodne cijene kukuruza porasle su zbog sezonski smanjenih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama. Valutne oscilacije utjecale su na kretanje cijena na svjetskim tržištima, dok su prilagodbe carinske politike povećale neizvjesnost na tržištu", navedeno je u Izvještaju.
Indeks cijena mesa porastao je za 3,2 posto u aprilu u odnosu na mart, uz rast cijena u svim kategorijama mesa, a prednjačile su cijene svinjskog mesa. Cijene goveđeg mesa također su ojačale, naročito u Australiji i Brazilu, usljed stabilne globalne uvozne potražnje i ograničenih izvoznih količina.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,4 posto u aprilu u odnosu na prethodni mjesec, i iznosio je čak 22,9 posto više nego godinu ranije. Porast je predvođen međunarodnim cijenama maslaca, koje su dosegle novi rekord zbog smanjenih zaliha u Evropi.
S druge strane, Indeks cijena biljnog ulja smanjen je za 2,3 posto, iako je ostao 20,7 posto viši nego prošle godine. Cijene palminog ulja znatno su pale usljed sezonski većeg prinosa u glavnim zemljama proizvođačima u jugoistočnoj Aziji, dok su cijene sojinog i uljane repice porasle zbog snažne globalne uvozne potražnje. Cijene suncokretovog ulja ostale su uglavnom stabilne.
Indeks cijena šećera također je pao, i to za 3,5 posto u odnosu na mart, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi s neizvjesnom globalnom ekonomskom situacijom i njenim potencijalnim utjecajem na potražnju iz sektora pića i prehrambene industrije, koji zajedno čine najveći dio svjetske potrošnje šećera.
Ponuda i potražnja žitarica u narednom periodu
FAO je također objavio novi Izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, s revidiranim procjenama za 2024. i novim uvidima u stanje usjeva i prognoze za 2025.
FAO-ova najnovija prognoza za proizvodnju pšenice u 2025. godini iznosi 795 miliona tona, što je na nivou prethodne godine. Izgledi ukazuju na rekordnu proizvodnju u Aziji, potaknutu Indijom i Pakistanom, poboljšane uslove u južnoj Evropi i sjevernoj Africi, te stabilnu proizvodnju u Kanadi i Ruskoj Federaciji. Međutim, nedostatak padavina u sjevernoj Evropi i Bliskom istoku, te suša u SAD-u, narušavaju ukupne izglede.
Žetva krupnih žitarica iz 2025. godine je u toku na južnoj hemisferi, a očekuje se porast proizvodnje kukuruza u Brazilu i Južnoj Africi. Na sjevernoj hemisferi, preliminarne procjene ukazuju na povećanje zasijanih površina pod krupnim žitaricama za 5 posto u SAD-u.
U međuvremenu, FAO je neznatno smanjio svoju procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. godini na 2.848 miliona tona, iako će globalna proizvodnja riže u sezoni 2024/25 vjerovatno porasti za 1,5 posto, dostigavši rekord od 543,6 miliona tona.
FAO-ova nova prognoza svjetske potrošnje žitarica u 2024/25 iznosi 2.870 miliona tona, što je povećanje od 1,0 posto u odnosu na 2023/24, vođeno očekivanim većim korištenjem kukuruza za stočnu hranu u Kini i Rusiji, kao i povećanom potrošnjom riže u afričkim zemljama.
Svjetske zalihe žitarica sada se predviđaju da će pasti za 1,9 posto, na 868,2 miliona tona do kraja sezone 2025, čime se FAO-ova prognoza za odnos zaliha i upotrebe spušta na 29,9 posto – što se i dalje smatra zdravom sigurnosnom granicom.
Globalna trgovina krupnim žitaricama se očekuje da će se još brže smanjiti, uglavnom zbog manje potražnje iz Kine i smanjenog izvoznog potencijala kukuruza iz Brazila. Međunarodna trgovina rižom, s druge strane, trebala bi porasti za 1,2 posto, na novi rekord od 60,4 miliona tona.
