Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je u objavi na Facebooku analizirao ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u Federaciji BiH u januaru 2025. godine iznosila je 1.546 KM, što je povećanje od 8,3% u odnosu na decembar prošle godine, kada je iznosila 1.428 KM. Ovo povećanje direktno je povezano s rastom minimalne plate.
Najveći rast prosječne plate zabilježen je u sektorima ugostiteljstva (+28,1%), umjetnosti, zabave i rekreacije (+20,6%), građevinarstva (+17,3%) i trgovine (+16,3%), dok su plate u finansijskom sektoru jedine zabilježile pad (-5,4%).
Porezni prihodi rastu, ali entiteti dobili manje sredstava
Podaci pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza (PDV i akcize) u prva dva mjeseca 2025. godine porasli za 44 miliona KM (+2,51%) u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, zbog povećanih otplata duga, entiteti su dobili manje novca – Federacija BiH 12 miliona KM manje, a Republika Srpska 7 miliona KM manje.
S druge strane, prihodi od direktnih poreza (porez na dohodak i doprinosi) u FBiH su u istom periodu povećani za 127,1 milion KM (+10,23%), što pokazuje rast uplata na osnovu plata i drugih primanja.
Pad broja zaposlenih u FBiH
Broj zaposlenih u Federaciji BiH u februaru je smanjen za 1.733 radnika u odnosu na januar. Pad zaposlenosti zabilježen je u svim kantonima, osim u Sarajevskom kantonu, gdje je zabilježen blagi rast.
Rast prometa u januaru, ali pad u februaru
Podaci o fiskalnim uređajima, koji pokazuju stvarnu potrošnju građana, otkrivaju zanimljive trendove. U prva dva mjeseca 2025. godine promet u trgovinama i uslužnim djelatnostima porastao je za 233,5 miliona KM (+2,3%) u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, u februaru je zabilježen pad prometa od 46,26 miliona KM, što znači da je rast zabilježen samo u januaru.
[facebook]https://www.facebook.com/hadzicfaruk/posts/pfbid02djtUp99cxCzponxtunxjLTdC2iHxFZsu5LckToAxnkKsrGekncc6S6XsUMB3vY6Ql[/facebook]
Čak 55 općina u februaru je imalo pad prometa, a najveći su zabilježeni u:
Lukavac (-19,4 miliona KM)
Novi Grad Sarajevo (-17,4 miliona KM)
Gradačac (-15,3 miliona KM)
Mostar (-12,8 miliona KM)
Ilidža (-11,4 miliona KM)
Tuzla (-9,3 miliona KM)
S druge strane, 24 općine su imale rast prometa, a prednjače:
Zenica (+62,3 miliona KM)
Orašje (+27,1 milion KM)
Centar Sarajevo (+19,6 miliona KM)
Hadžići (+14,4 miliona KM)
Visoko (+10,8 miliona KM)
Vareš (+9,5 miliona KM)
Inflacija ponovo raste
Inflacija se u januaru ponovo vratila i iznosila 3,3% u odnosu na januar prošle godine. To znači da su cijene u prosjeku porasle, a analitičari upozoravaju da je inflacija ubrzala u odnosu na oktobar 2024., kada je iznosila 1,3%.
Rast cijena dijelom je, kako navodi Hadžić posljedica povećanja troškova poslovanja, a dodatni problem može biti negativna politička klima koja može uticati na potrošnju i investicije. Ako građani i preduzeća zbog nesigurnosti smanje potrošnju, to bi moglo dodatno usporiti ekonomsku aktivnost.
Izazovna godina pred ekonomijom BiH
Hadžić upozorava da rast naplate doprinosa nije pratio rast potrošnje, što dovodi u pitanje da li je realna kupovna moć građana zaista povećana ili je samo došlo do preraspodjele plata i neoporezivih naknada.
Također, usporavanje ekonomske aktivnosti u BiH dolazi u trenutku kada još uvijek nisu osjetni efekti globalnih ekonomskih promjena, poput uvođenja carina i rasta protekcionizma, što bi moglo dodatno otežati situaciju.
Ipak, u svemu tome postoji i prilika za BiH, pojašnjava on.
"Povećanje ulaganja u namjensku industriju moglo bi donijeti ekonomski rast, jer Evropa povećava izdatke za odbranu, što bi moglo značiti otvaranje novih radnih mjesta i jačanje industrijske proizvodnje u BiH", zaključio je Hadžić.
