Demografska tempirana bomba u Evropi otkucava već decenijama.
Stanovništvo EU sve je starije – više od petine stanovnika sada ima 65 ili više godina. Očekuje se da će taj broj porasti na trećinu do 2050. godine. Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine upozorila je da će 2024. broj osoba starijih od 65 godina prvi put premašiti broj mlađih od 15 godina u Evropi.
Uprkos velikom porastu imigracije u posljednje dvije decenije, kontinent još uvijek ne uspijeva privući dovoljno radnika čiji porezi mogu pokriti sve veće troškove penzionog sistema. Penzioni sistemi širom Evrope nalaze se pred kolapsom i nužne su reforme, piše Večernji list.
O budućnosti penzionih sistema jučer i danas razgovaralo se i na 15. regionalnom sastanku direktora zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje zemalja nastalih na prostoru bivše SFRJ.
Domaćin ovog skupa je Federalni zavod za PIO, a glavna tema susreta bila je "Budućnost penzionih sistema – izazovi i perspektive".
"Ovaj susret dolazi u izuzetno važnom trenutku jer se svi mi, bez obzira na razlike u modelima i zakonodavstvu, suočavamo s istim izazovima – starenjem stanovništva, smanjenjem broja radno sposobnih ljudi i sve većim pritiskom na održivost penzionih fondova. Vjerujem da će današnji sastanak iznjedriti korisne zaključke koji će nam pomoći da zajednički odgovorimo na izazove koji su pred nama", izjavio je, između ostalog, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Na sastanku su prisustvovali predstavnici zavoda iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Republike Srpske, kao i gosti iz Republike Austrije.
Delić se u ponedjeljak sastao sa Dževahidom Sokićem, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednikom Stranke penzionera BiH, kako bi razgovarali o unapređenju Zakona o PIO. Ključna tema sastanka bilo je redefinisanje formule za usklađivanje penzija s ciljem uspostavljanja pravednijeg i održivijeg sistema. Delić je prisustvovao i sjednici Predsjedništva Stranke penzionera BiH, gdje je predstavio aktivnosti Ministarstva na pripremi izmjena zakona. Poseban naglasak stavljen je na izradu novih modela usklađivanja penzija koji bi realnije pratili životne troškove penzionera i osigurali dostojanstvenu starost.
"S obzirom na to da se godišnje za isplatu penzija u FBiH mora osigurati oko četiri milijarde maraka, moramo biti realni u očekivanjima i pronaći model koji će biti održiv, ali i pravedniji za sve korisnike penzija", rekao je ministar Delić, dodajući da je dosadašnji sistem ostavljao prostor za ozbiljne zloupotrebe. Prema važećem Zakonu, minimalnu penziju u iznosu od 599,28 KM primaju svi koji su ostvarili pravo na penziju, bez obzira na to imaju li 15 ili 40 godina radnog staža. Ovakva praksa, naglasio je ministar, dovodi do izjednačavanja onih koji su decenijama uplaćivali doprinose s onima koji su samo ispunili osnovni uslov.
"Imamo situaciju da osoba s 40 godina rada i neko s 15 godina staža dobijaju istu penziju. To nije pravedno, a nije ni stimulativno. Udruženja penzionera s pravom su ukazala da se mora uvažiti razlika u dužini radnog staža i mi već radimo na prijedlogu da se uvedu različiti nivoi najniže penzije, u zavisnosti od dužine osiguranja", rekao je Delić.
Redefinisanje parametara
Ministar je naveo i da se kroz predložene izmjene želi stvoriti prostor za značajnije povećanje zarađenih penzija, odnosno onih koje su rezultat dužeg radnog staža i većih uplata doprinosa.
"Naš cilj nije ukidanje najniže penzije, nego redefinisanje njenih parametara, tako da se zadrži socijalna funkcija za one koji su zaista radili u teškim uslovima i s niskim primanjima, ali da se spriječi da pojedinci s namjerom ostvare minimalni staž i dobiju istu penziju kao neko ko je radio 35 ili 40 godina", objasnio je ministar.
Inače, ovakav model, s više nivoa minimalne penzije, već postoji u dijelu BiH. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je na snazi u Republici Srpskoj, postoji više razina najniže penzije, a Vlada RS-a svake godine svojom odlukom određuje koliko će iznositi.
Tako je odlučeno da se u 2025. godini penzije usklade za 6%. Nakon ovog povećanja, najniža penzija u RS-u iznosi:
- 318,64 KM za staž od najmanje 15, a manje od 20 godina
- 382,40 KM za 20–29 godina staža
- 446,15 KM za 30–39 godina staža
- 509,94 KM za 40 godina i više staža
Najviša najniža penzija sada iznosi 637,43 KM
Odnos zaposlenih i penzionera
Na kraju, podsjetimo da je broj zaposlenih u FBiH krajem aprila iznosio 544.613. Kada se pogleda starosna struktura, najviše zaposlenih je u dobi između 46 i 65+ godina – ukupno 221.127. U dobi od 20 do 35 godina zaposleno je 168.352 osoba, a od 35 do 46 godina njih 155.134.
Ako broj zaposlenih uporedimo s brojem penzionera, u narednih pet godina očekuje se značajan porast broja korisnika penzija. Naime, razlika između zaposlenih i penzionera u FBiH krajem aprila bila je samo 88.510 više zaposlenih. Penziju za april primilo je 456.103 korisnika.
