Jačanje sistema zaštite prihoda od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, kao i veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite, pomogli bi u sprječavanju siromaštva.
Privredni rast u državama zapadnog Balkana ove godine bit će manji od ranije prognoziranog, što je direktna posljedica globalnih kretanja, ali i usporavanja ekonomskih aktivnosti unutar Evropske unije, prognozirala je Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u 2025. godini iznositi 3,2 posto, što je za 0,5 postotnih poena manje u odnosu na prethodne prognoze. U 2026. godini očekuje se ubrzanje rasta na 3,5 posto, piše Večernji list.
"Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i sve izraženija globalna neizvjesnost mogli bi dodatno negativno utjecati na izglede za ekonomski rast u regiji", izjavila je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. Ranije prognoze koje su predviđale veći rast bile su zasnovane na niskoj stopi inflacije, rastu plata koji je podsticao potrošnju te povećanju javnih investicija.
Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo – 3,8 posto. Slijedi Srbija s očekivanim rastom od 3,5 posto, zatim Albanija s 3,2 posto. Za Bosnu i Hercegovinu predviđen je rast od 2,7 posto, dok se za Sjevernu Makedoniju očekuje rast od 2,6 posto.
U izvještaju Svjetske banke istaknuto je da su u vremenima povećane neizvjesnosti najefikasnije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi. Među ključnim mjerama navodi se uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući ograničenja koja pogađaju žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, poboljšanje standarda upravljanja te jačanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i dugoročnog rasta.
Također se naglašava važnost brže provedbe reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, poput pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja "zelenih traka" radi olakšavanja prekogranične trgovine.
Svjetska banka upozorava i na utjecaj klimatskih promjena, rast temperatura i sve učestalije ekstremne vremenske prilike, koje zajedno s tranzicijom ka zelenoj ekonomiji mijenjaju obrasce zapošljavanja u regiji. To zahtijeva značajnu prilagodbu radne snage.
Šest ekonomija zapadnog Balkana trebalo bi prioritetno raditi na reformi svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, kako bi pomogli stanovništvu da se lakše nosi s vremenskim nepogodama poput poplava, suša i šumskih požara, te da se pripremi za nova radna mjesta koja donosi zelena tranzicija.
Jačanje sistema zaštite prihoda od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, kao i veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite, pomogli bi u sprječavanju siromaštva. Uz to, prekvalifikacija radnika za "zelena" radna mjesta doprinijela bi odgovoru na promijenjene potrebe tržišta rada, čime bi se dodatno potakli produktivnost i ekonomski rast, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
