U institucijama Bosne i Hercegovine najniža plata za NSS iznosi 720 KM, dok plata za vojnika iznosi 1140 KM.
Zakonom je osigurano da nijedan zaposleni vojnik, policajac ili službenik zaposlen u institucijama Bosne i Hercegovine ne prima platu manju od 1000 KM, uključujući povećanja za pripadnike policijskih struktura i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Neusklađenost plata na državnom i entitetskom nivou, kao i potreba za poboljšanjem statusa službenika, vojnika i policajaca, neki su od razloga zbog kojih je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nedavno usvojila izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Zakon je prošao oba doma, a njegov predlagač, delegat Džemal Smajić, podsjeća da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o iznosu najniže plate za 2025. godinu, kojom se utvrđuje da najniža plata u 2025. godini iznosi neto 1000 KM, dok je u Republici Srpskoj najniža plata za poslove koji zahtijevaju najmanje srednju stručnu spremu (u trajanju od tri godine) utvrđena u bruto iznosu od 1426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 KM.
Istovremeno, u institucijama Bosne i Hercegovine najniža plata za NSS iznosi 720 KM, dok plata za vojnika iznosi 1140 KM. Zakonskim izmjenama uvode se novi koeficijenti za obračun plata na pozicijama od vojnika do poručnika za profesionalna vojna lica, od policajca do mlađeg inspektora za policijske službenike, te od NSS do samostalnog referenta VSS za civilne službenike. Zakonom se garantuje da niko od zaposlenih u institucijama BiH ne može imati platu manju od 1000 KM, uz dodatke za pripadnike policijskih snaga i Oružanih snaga BiH. Za provedbu ovog zakona potrebna su dodatna budžetska sredstva u iznosu od 64.014.971 KM, kako bi oko 13.000 zaposlenih ostvarilo povećanje plata.
Dio onih koji su glasali za ovaj zakon ističe kako je time dodatno spriječeno slabljenje državnih institucija i odlazak zaposlenih u entitetske službe. To bi se, sasvim izvjesno, i dešavalo ukoliko bi pripadnici Oružanih snaga BiH i državnih policijskih agencija imali niže minimalne plate u odnosu na kolege na entitetskom ili kantonalnom nivou. Iako podržavaju zakonske izmjene, naročito razloge zbog kojih su predložene, pojedini zastupnici upozoravaju na određene nejasnoće u zakonu.
Zastupnik Nihad Omerović izrazio je nadu da će zakon što prije stupiti na snagu zbog njegove važnosti, ali je dodao da ima niz nedostataka. Kao ključne probleme naveo je nepostojanje jasno definisane metodologije za povećanje koeficijenata i nejasnu raspodjelu povećanja koeficijenata.
"U nekim segmentima dolazi do preklapanja platnih razreda, a veliki problem predstavlja nedovoljno povećanje koeficijenata za pripadnike Oružanih snaga i Granične policije", rekao je Omerović.
Upravo Oružane snage i Granična policija BiH imaju najveće probleme s kadrovskim popunjavanjem. Riječ je o dugogodišnjem problemu, koji je dijelom posljedica nedostatka finansijskih sredstava, što je direktno vezano za (ne)usvajanje državnog budžeta. Na primjer, Granična policija već dugo čeka popunu više od 800 policijskih službenika.
Zaposleni na graničnim prelazima žale se i na loše radne uslove, a slična situacija je i u vojsci. Dodatni problem za Oružane snage BiH predstavlja i postojanje starosnih ograničenja za vojnu karijeru, a dosadašnji niski iznosi plata odvraćali su mlade ljude od prijavljivanja na konkurse za prijem u vojsku.
Povećanjem i izjednačavanjem plata s platama na entitetskom nivou stvaraju se barem minimalni preduslovi da se poveća interesovanje za vojnu službu. Dodatni izazov je i zakonska obaveza osiguranja odgovarajuće nacionalne zastupljenosti u kadrovskoj strukturi Oružanih snaga. S boljim platama i statusom, i ovaj problem bi mogao postati lakše rješiv.
