Najnovija provala pesimizma kojoj je u značajnoj mjeri kumovao i nezaobilazni Elon Musk, isprovocirala je dramatičan pad bitcoina, no kratkotrajna rasprodaja tek je privremeno srušila cijenu bitcoina, nanovo otvarajući brojne nedoumice zbog kojih je jako teško odrediti sudbinu kriptovaluta.
Raspad ili korekcija?
Bitcoin se raspao, likujući tvrdi jedan tabor. Ili ipak ne? Riječ će o uobičajenoj korekciji, spremno će otpovrnuti fanovi, pokušavajući zatomiti osjećaj nelagode koji budi pogled na grafikon jučerašnjih zbivanja koja nije nimalo objasniti.
Uostalom, ni sam fenomen kriptovaluta nije baš lako shvatiti. U situaciji kao stvorenoj za citat koji je nekoć davno popularizirao Prljavi Harry ("mišljenje je kao…"), prognozirati daljnji razvoj događaja posve je deplasirano, a pokušaji racionalizacije po principu naknadne pameti isuviše su limitirani inicijalnim stavovima dvaju suprotstavljenih strana.
Problem je što ni jedni ni drugi nemaju nikakav konkretan model koji bi objasnio brojne uspone i padove, a neodređene procjene, lišene vremenske dimenzije, nisu od nikakve koristi.
Za poklonike kriptovaluta, recentna zbivanja su tek reakcija na poplavu loših vijesti koje su uzdrmale povjerenje ulagača, ali ne mijenjaju ništa fundamentalno na stvari. Za one koji zastupaju suprotno mišljenje, jučerašnji haos je početak (ili nastavak) urušavanja piramide koja je usisala ogromnu količinu kapitala i nekima usput napunila džepove.
Gdje je istina?
Istina je vjerojatno negdje na spektru omeđenom tim ekstremima, ali opet - niko ni približno nema pojma gdje bi kurs bitcoina mogao biti sutra, za tri dana ili pet mjeseci. Uostalom, ovo nije prvi, a vjerojatno ni zadnji eksces: historija kriptovaluta isprepletena je dramatičnim oscilacijama koje su u svijetu konvencionalnih financijskih instrumenata rijetka pojava.
Ishodište svim nedoumica je činjenica kako je bitcoin teško ukalupiti u konvencionalnu klasifikaciju financijskih instrumenata. Iza bitcoina, objektivno, ne stoji ništa: nikakva obveza izdavatelja poput kredita ili obveznica, nikakva imovina poput dionica i nikakva uporabna vrijednost poput sirovina i roba.
Bitcoin ne nudi nikakav prinos poput kamata ili dividendi, a njegova vrijednost, svi usponi i padovi, proizlaze iz odnosa ponude i potražnje koji je, da stvar bude još gora, jako teško kvantificirati. Nije ni čudo da je Robert Shiller iskoristio upravo primjer bitcoina za otvaranje svoje knjige Narrative Economics, opisujući trendove i ideje koje su tokom duge povijesti ljudskog roda nastajale i nestajale isključivo zahvaljujući percepciji manje ili više viralnih ideja, često potenciranih marketingom.
