Rast cijena u BiH je nerazmjeran u odnosu na zemlje EU-a.
Ekonomski podaci za period od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena.
U jeku političke nestabilnosti, kojoj svjedočimo iz dana u dan, nastavlja se priča o borbi za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka korpa dosegnula iznos od 3149,80 KM je zabrinjavajući, piše Večernji list.
Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reagovanja vlasti, ali i građana. Ističu kako vlasti nisu poduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani se nalaze između dvije nepremostive tačke - niskih plata i neprestano rastućih životnih troškova.
Životni standard
Rast cijena u BiH je nerazmjeran u odnosu na zemlje EU-a. Ekonomski podaci za razdoblje od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena. Od 2021. do 2024. godine cijena hrane u zapadnoj Evropi po nekim je pokazateljima porasla od 30 do 40 posto, u Bosni i Hercegovini od 100 do 400 posto. Ne morate biti doktor ekonomije kad živite u zemlji u kojoj je donedavno minimalna plata bila 600 KM, a potrošačka korpa 3000, ne treba vam doktorat da vidite kako to apsolutno ne može funkcionisati. Činjenica je da su visoke cijene i neprestana borba za dostojanstven život već godinama bosanskohercegovačka sumorna realnost.
Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,48%, a minimalnom platom 31,7%.
Dakle, za pokrivanje mjesečnih troškova potrebno je više od dvije prosječne plate ili pet prosječnih penzija. Standard života u Njemačkoj mnogo je viši u gotovo svim aspektima - od ekonomije, obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja do infrastrukture i sigurnosti.
BiH se suočava s izazovima u mnogim od tih oblasti, ali u isto vrijeme životni troškovi su niži, što omogućava da je život u BiH povoljniji, mada uz niži nivo kvaliteta života u poređenju s Njemačkom.
Razlike u standardu života su značajne, a vidljive su u nizu aspekata, poput prosječnog dohotka. U Njemačkoj je prosječan mjesečni prihod mnogo viši nego u BiH. U 2023. godini prosječan mjesečni prihod u Njemačkoj bio je od 3500 do 4000 eura, dok je u BiH prosječan mjesečni prihod od 1000 do 1200 KM. Taj jaz u prihodima izravno utječe na životni standard jer u BiH ljudi imaju manju kupovnu moć i teže sebi mogu priuštiti luksuzne proizvode i usluge. Bez luksuznih stvari nekako bismo i preživjeli, no, nažalost, cijene većine osnovnih potrepština u Njemačkoj su niže nego kod nas.
Proizvodi u BiH uglavnom su skuplji nego u Njemačkoj, uz nekoliko izuzetaka kao što su hljeb, koji je znatno jeftiniji u BiH. Najveće razlike u cijenama primjećuju se za maslac (u BiH je skuplji za 2,63 KM, i to manje pakovanje od 200 g), deterdžent za veš, koji je u BiH skuplji za 6,18 KM, a kafa je skuplja od 0,72 do 4,62 KM. Cijene osnovnih namirnica kao što su riža, mlijeko, brašno i šećer obično su više u BiH, dok su tjestenina, ulje, vrhnje, čokolada i deterdžent za posuđe jeftiniji u BiH.
Cijene osnovnih proizvoda u BiH su u posljednjih pet godina pokazivale trendove koji su bili pod utjecajem različitih faktora, uključujući inflaciju, promjene na tržištu rada, povećanje cijena energenata i globalne ekonomske krize.
Posljednjih pet godina
Iako precizne brojke za svaku godinu mogu varirati ovisno o izvoru i specifičnim proizvodima, općenito gledano, u posljednjih pet godina cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, poput pšenice, brašna, mlijeka i jaja, su u porastu. Cijene brašna porasle su zbog rasta globalnih cijena pšenice, posebno nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sličan trend zabilježen je i kod mliječnih proizvoda. Cijene mesa, s druge strane, bile su podložne rastu u nekoliko navrata, također zbog porasta cijena stočne hrane, energije i transporta. Rast nije zaobišao ni cijene energenata.
Iako BiH ima vlastitu proizvodnju električne energije, cijene struje i grijanja za kućanstva i industriju porasle su uslijed povećanja cijena na globalnim tržištima i energetske politike. Cijene benzina i dizela također su značajno porasle. Tokom posljednje četiri godine hljeb je poskupio za čak 117 posto. Ako se vratimo na 2019. godinu, kilogram banana stajao je 1,65 KM, školjka jaja od 30 komada 4,85 KM, 450 g meda 5,40 KM, vrhnje od 400 g koštalo je 1,90 KM, a 380 g kafe 3,95 KM. Brašno, vreća od 25 kg, stajalo je 15,50 KM, 1 litra ulja 1,85 KM. Kafa od 500 g koštala je 5,95 KM. Sada pakovanje od 10 jaja stoji 3,95 KM, 1 kg banana 2,20 KM, a vrhnje od 800 g 5,75 KM.
