Nedostatak stručne radne snage u Bosni i Hercegovini predstavlja ključni izazov za poslodavce, koji se, uprkos velikom broju nezaposlenih, sve češće suočavaju s problemima u pronalasku kvalifikovanih radnika.

Analiza tržišta rada: Hoće li nedostatak radne snage zakočiti privredni rast BiH?
Foto: Ilustracija | Radna snaga

Nedostatak radne snage i problemi koje poslodavci imaju u pronalaženju radne snage, uprkos velikom broju evidentiranih nezaposlenih lica, predstavljaju prepreku za snažniji privredni rast Bosne i Hercegovine, te je postalo jasno da postoje problemi koje treba detaljnije istražiti, definisati njihove uzroke i tražiti rješenja.

S tim ciljem je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine izradila je analizu sa sveobuhvatnim pogledom na tržište rada u Bosni i Hercegovini te fokusom na problem nedostatka stručne radne snage.

Analizom je obuhvaćena 2023. godina, a problemi koje poslodavci imaju u pronalaženju adekvatne radne snage se preslikavaju iz godine u godinu zbog čega su savjeti za poboljšanje od velike važnosti.

Na evidencijama službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini je na kraju 2023. godine bilo registrovano 343.500 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti, prema anketi o radnoj snazi iznosila je 13,6 posto.

U novembru 2024. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 321 912, dok je broj zaposlenih iznosio 859 261, a od toga 392 311 žena. U odnosu na oktobar 2024. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,1%, a broj zaposlenih žena se također povećao za 0,2%.

Demografski izazovi

Bosna i Hercegovina se suočava i sa demografskim izazovima, poput starenja stanovništva, niske stope nataliteta i emigracije, koji doprinose smanjenju dostupnosti domaće radne snage. Ipak, ovakva pojava nije specifična samo za Bosnu i Hercegovinu, već je prisutna i u regionu i drugim zemljama Evrope.

U ovakvoj situaciji radnici su u poziciji da biraju poslodavce i uslove rada, što je
rezultiralo time da nisu više voljni prihvatiti slabije plaćene poslove i lošije uslove rada. Uzevši u obzir da su upravo visina plaća i uslovi rada ključni faktori mobilnosti radne snage, samim tim i značajan razlog emigracije naših radnika, poslodavci se suočavaju sa izazovom zadržavanja kvalitetnih radnika.

''U Bosni i Hercegovini su plate među najnižim u regionu, a svakako i u Evropi. Plata i uslovi rada su ujedno možda i najvažniji pokretači radnih migracija, te ne čudi stoga podatak o broju radnika koji su iz Bosne i Hercegovine emigrirali u druge države (kako iz nezaposlenosti, tako i iz radnog odnosa)'', navedeno je u analizi.

Pri zapošljavanju i pronalasku potrebnih radnika u 2023. godini 56,0 % anketiranih poslodavaca izjasnilo se da nije imalo problema, dok se 43,8% poslodavaca izjasnilo da su imali problema prilikom pronalaska potrebnih radnika.

Nadalje, u istraživanju je definisano 20 zanimanja koja čine 54,2% traženih radnika sa kojima su poslodavci imali poteškoća prilikom zapošljavanja u 2023. godini. U okviru ovih zanimanja, najviše poteškoća pri zapošljavanju poslodavci su imali prilikom pronalaska prodavača/trgovaca (7,4% problematičnih traženih radnika), zatim konobara (5,9%), pomoćnih radnika u proizvodnji (4,6%),
radnika za jednostavne poslove (4,5%), bravara (4,1%) i kuhara (4,0%).

Što se tiče stručne spreme, 62,6% traženih radnika koje su poslodavci imali poteškoća pronaći odnosi se na KV i VKV stepen obrazovanja, zatim slijede radnici sa SSS (18,2%), NKV radnika (7,3%), te PKV i radnika sa NSS (5,5%) i VSS (5,4%). Od ukupnog broja traženih radnika, 0,3% se odnosi na magisterij, 0,2% na VŠS i doktorat 0,1%. Ovakvi rezultati ukazuju da poslodavci
uglavnom imaju problema sa pronalaskom radnika sa nižim stepenom obrazovanja.

Najviše poslodavaca koji su imali problem pri zapošljavanju potrebnih radnika, njih 62,6% naveli su da je nedostatak kadra sa traženim zanimanjima razlog koji otežava pronalazak radnika, 51,5% poslodavaca je kao razlog navelo nezainteresovanost pojedinaca za rad na konkretnom radnom mjestu, 39,5% poslodavaca kao razlog navelo je nedostatak kadra sa stručnim znanjem i vještinama potrebnim za radno mjesto, dok je 39,0% navelo nedostatak kadra sa odgovarajućim radnim iskustvom.

Od poslodavaca koji su naglasili da su prilikom pronalaska radnika imali problema sa pronalaskom kadra sa stručnim znanjima i vještinama potrebnim za radno mjesto, najviše ih je kao razlog navelo nedostatak sposobnosti učenja, zatim sposobnosti za preduzetništvo i samoinicijativnost, digitalne
kompetencije, matematičku pismenost i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji, te komunikaciju na stranom jeziku.

Rezultati analize jasno ukazuju na potrebu za sistemskim rješenjima koja će obuhvatiti poboljšanje obrazovnog sistema, usklađivanje tržišta rada s potrebama poslodavaca, te stvaranje povoljnijih uslova rada i viših plata. Samo integrisanim pristupom moguće je zaustaviti negativne trendove, zadržati domaću radnu snagu i omogućiti održiv privredni rast u Bosni i Hercegovini.

Cijelu analizu čitajte OVDJE.