Ponedjeljak, 25. Januara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Sada je sve jasno: Evo zašto se Britanci voze lijevom stranom ceste, a mi desnom

Preuzmite sliku

Pravilo je ostalo još od srednjevjekovnog vremena, kad je vitezovima bilo lakše opremati se s lijeve strane konja i jahati s uzdama u lijevoj, kako bi desna ruka bila slobodna za borbu

Pitanje zašto britanski vozači voze lijevom stranom ceste vjerovatno je jedno od onih 30-ak pitanja u životu na koje dosad niste našli odgovor. Valja reći da je vožnja lijevom stranom suprotna onome kako se vozi u cijeloj Evropi, no nije ‘rezervisana’ samo za Veliku Britaniju, već je pravilo u još 15-ak zemalja anglosaksonske tradicije, piše 24sata.hr.

Procjenjuje se da od prilike 35 posto svjetske populacije vozi lijevom stranom, a od većih zemalja, to pravilo vrijedi u Australiji, Novom Zelandu, Irskoj, Indiji, Japanu i nekim karipskim otocima. Vožnja u tom zemaljama često je opasna za vozače navikle na vožnju desnom stranom.

Nekoć davno gotovo svi su putovali po lijevoj strani, no tada je i način prijevoza bio puno drugačiji nego danas: Na četiri noge, umjesto na četiri točka.  Za srednjovjekovne mačevaoce na konjima imalo je smisla držati se lijeve strane, kako bi im desna ruka bila bliže protivnicima. Onih 10 do 15 posto ljevorukih vitezova vjerovatno se jednostavno moralo natjerati na to. Montaža i demontaža viteške opreme i konja bili su također  lakši s lijeve strane konja i sigurniji uz ivicu ceste nego u centru.

  • Zapravo se čini da je pravo pitanje zašto su ljudi uopće prešli na to da voze desnom stranom ceste.

    Stvari su se promijenile kasnih 1700-ih, kad su se veliki vagoni, koje je vuklo nekoliko parova konja, koristili za prijevoz poljoprivrednih proizvoda u Francuskoj i SAD-u. U nedostatku vozačkog mjesta u vagonu, vozač je sjedio na stražnjem lijevom konju, slobodne desne ruke i koristio bič kako bi konje održavao u pokretu. Budući da je sjedio s lijeve strane, želio je da drugi vagoni prolaze s njegove lijeve strane, pa se držao desne strane ceste.

    Britanska vlada odbila je odustati od uvriježenog načina vožnje, a 1773. je uvela Opći zakon o autocestama, koji je poticao vožnju lijevom stranom. To je kasnije potvrđeno i u Zakonu o autocestama iz 1835. godine. U međuvremenu je Francuska nakon revolucije, pod njihovim ljevorukim vladarom Napoleonom, prihvatila trajni pomak prema vožnji po desnoj strani ceste.

    Britanci i Francuzi dijelili su tada svu moć u mnogim krajevima svijeta, pa se način vožnje širio kao dio brze kolonizacije koju su provodili, tako da su zemlje koje su kolonizirali morale preuzeti ‘njihov’ način vožnje kao obavezan. To objašnjava zašto u bivšim  britanskim  kolonijama,  poput Australije, Novog Zelanda i Indije vozači voze lijevom, dok u bivšim  francuskim kolonijama, poput Alžira, Obale Bjelokosti i Senegala voze desnom stranom.

    Kada je Henry Ford predstavio svoj Model T 1908. godine, vozačko je mjesto bilo s lijeve strane, što znači da će automobili morati voziti s desne strane ceste kako bi putnici koji su putovali sprijeda i straga mogli izaći iz automobila na rubnik. Prema National Geographicu, to je uticalo na promjenu u mnogim zemljama: Kanada, Italija i Španija promijenile su tokom 1920-ih godina način vožnje tako da voze desnom stranom, a veći dio Istočne Evrope slijedio je primjer u desetljeću iza toga. Tek 1967. godine švedski vozači počeli su voziti desnom stranom.

    Britanci, međutim, ne mijenjaju pravilo i vjerovatno neće nikada, prenosi Reader's Digest. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: ,