Prema studiji, već bi do 2030. bilo moguće pokriti više od polovine potražnje obnovljivim gorivima, a do 2040. godine pokrilo bi se 100 posto potražnje.
Dugoročno gledano, Evropa bi mogla u potpunosti pokriti svoje potrebe za gorivom u cestovnom saobraćaju iz obnovljivih izvora. To je zaključak studije koju je proveo Karlsruher Institut für Technologie u ime BMW AG.
Prema studiji, već bi do 2030. godine bilo moguće pokriti više od polovine potražnje obnovljivim gorivima, a do 2040. godine čak 100 posto potražnje.
Naučnici su istraživali količine biogenih ostataka i otpadnih materijala dostupnih u Evropi, načine njihove tehničke prerade u goriva, kao i mogući razvoj buduće potražnje u cestovnom saobraćaju. Studija zaključuje da bi dostupni resursi mogli biti dovoljni za odvijanje saobraćaja bez fosilnih goriva, prenosi Automania.hr.
Thomas Hirth, potpredsjednik za transfer i međunarodne poslove u KIT-u, izjavio je da Evropa ima dovoljno održivih resursa kako bi dugoročno omogućila klimatski neutralnu mobilnost. To bi također moglo smanjiti ovisnost o uvozu energije i doprinijeti smanjenju emisija CO₂.
Studija navodi širok spektar sirovina: poljoprivredne ostatke poput slame, drvne ostatke iz šumarstva i biogeni otpad. Tome se dodaju međuusjevi i energetski usjevi koji rastu na manje produktivnom zemljištu i ne konkuriraju proizvodnji hrane. Ova raznolikost doprinosi stabilnosti sirovinske baze – piše Bayern Innovativ.
Thomas Koch iz Instituta za klipne strojeve pri KIT-u, koji je vodio studiju, istakao je da, na primjer, iskorišteno ulje za kuhanje čini samo vrlo mali dio portfelja sirovina.
"Veliki potencijal leži u biljnim ostacima i drvenim vlaknima. Ti materijali se ionako proizvode i mogu osigurati dovoljne količine klimatski prihvatljivih goriva."
Istraživači su analizirali različite tehničke procese pretvaranja biomase u goriva. To uključuje proizvodnju HVO goriva, gdje se uljni ostaci hidrogeniziraju i koriste kao zamjena za dizel. Također su analizirani procesi zasnovani na metanolu, u kojima se najprije proizvodi sintetski plin, a zatim dalje prerađuje u tečna goriva. Nicolaus Dahmen iz KIT-a objašnjava da ove tehnologije omogućavaju fleksibilno korištenje različitih sirovina i proizvodnju visokokvalitetnih goriva.
Neki od ovih procesa već su u primjeni, dok su drugi još uvijek u fazi razvoja. KIT već testira odgovarajuća goriva u vozilima.
Studija također pokazuje da bi dodatna upotreba vodika mogla značajno povećati prinos goriva. Uprkos očekivanom rastu elektromobilnosti, istraživači smatraju da će tečna goriva i dalje igrati važnu ulogu. Veliki dio postojećeg voznog parka ostat će u upotrebi i u narednim godinama, a za ta vozila obnovljiva goriva predstavljaju neposrednu priliku za smanjenje štetnih emisija.
Osim dostupnosti sirovina, studija uzima u obzir i razvoj voznog parka, kao i konkurenciju za biomasu iz drugih sektora poput industrije, energetike, zrakoplovstva i brodarstva. Temelji se na povoljnom scenariju za koji se neki uslovi tek trebaju ispuniti.
Pored KIT-a, u studiji su učestvovali i Deutsches Biomasseforschungszentrum te kompanija Freyberger Engineering GmbH.
