Saobraćajni znak STOP vjerovatno je najpoznatiji saobraćajni znak u cijelom svijetu
Bilo kao pješak ili vozač u saobraćaju – svi poznajemo saobraćajni znak stop. Međutim, zove li se on zaista tako? I zašto ima osam uglova?
Saobraćajni znak STOP vjerovatno je najpoznatiji saobraćajni znak u cijelom svijetu. Ipak, mnogi ljudi ne znaju kako se zapravo zove i koja su pravila na tom znaku koja se moraju poštovati.
Svi prepoznajemo crveni znak sa "STOP" u sredini kao znak za zaustavljanje. Međutim, evo šta on tačno znači.
Prema Zakonu o saobraćaju (StVO), znak stop zapravo se zove "Znak 206 – Stop! Ustupite prednost." Ovaj naziv ima za cilj jasno poručiti vozačima na šta trebaju obratiti pažnju prilikom prolaska kroz raskrsnicu: obavezno se zaustaviti i ustupiti prednost.
Jedan od savjeta vezanih za zaustavljanje na ovom znaku je i taj da se ne zaustavljate direktno na samom znaku, već uvijek na stajalištu ili liniji vidljivosti, koja se obično nalazi malo iza na cesti.
Ovo pravilo važi jer se taj znak obično nalazi nekoliko metara prije raskrsnice ili križanja. S te udaljenosti teško je vidjeti saobraćaj. Zbog toga je često odmah iza znaka označena zaustavna linija, odakle možete bolje uočiti saobraćaj.
Jedini saobraćajni znak na svijetu sa osam uglova
Budite iskreni: Biste li spontano znali koliko uglova ima znak STOP? Njemački i međunarodni saobraćajni znakovi uglavnom su okrugli, trokutasti ili četvrtasti.
Znak stop stoga je jedinstven u svijetu. Nema drugog saobraćajnog znaka sa osam uglova. Osam uglova je oblik osmišljen kako bi se osiguralo da znak stop bude prepoznatljiv u svim vremenskim uslova. Bilo da je prekriven snijegom ili blatom, njegov jedinstveni oblik čini ga uočljivim i lako prepoznatljivim na cesti.
Pravopis znaka također je zanimljiv. Na našem jeziku znači "Stop".
Iz razloga međunarodne standardizacije odlučeno je da se na znakovima piše "Stop" umjesto "Stopp". To znači da svaka osoba na cesti zna kako se treba ponašati pred znakom, bez obzira odakle dolazi.
Ignorisanje ovog znaka može rezultirati kaznama u zavisnosti u kojoj državi propis nije poštovan, u najvećoj mjeri odnosi se na novčane kazne.
