Srčana bolest počinje kao bol u prsima koja daje osjećaj nedostatka zraka.

Angina pectoris nije hitno i opasno stanje, ali svakako se treba javiti doktoru, jer je znak suženja krvnih žila. Ateroskleroza je zadebljanje u unutrašnjosti krvne žile koji može započeti između 10. i 20. godine, a već između 20. i 30. godine jasno je izražena, ali ne ometa značajno protok krvi.

Prehranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, trans masti, šećera i natrija (soli) te niskim glikemijskim indeksom je jedna od prvih prevencija ove bolesti. Organizujte svoje vrijeme tako da imate vremena barem za 15 minuta aerobnih vježbi na dan, uz dodatnih 30-ak minuta hodanja.

Najčešći čimbenik rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7 posto), a više od 50 posto bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači. Kontrolirajte i svoj krvni pritisak, holesterol i razinu šećera te tjelesnu težinu i struk. Opseg struka kod muškaraca ne bi smio biti veći od 102, a kod žena od 88 centimetara.

Redovno kontrolišite šećer u krvi, te riješite svoje probleme hrkanja, jer dokazano štetno djeluju na srce.

Naučite kako prepoznati simptome infarkta i reagovati, jer vam to može spasiti život, ili možete biti u situaciji da životnom partneru spasite život. Počnite s preventivnim pregledima nakon 45. godine Najveći broj infarkta miokarda u muškaraca javlja se između 55. i 75. godine (oko 125 na 1000 stanovnika godišnje), a u žena nakon 85. godine (oko 110 na 1000 stanovnika godišnje).

Izuzetno je važno naučiti prepoznati simptome srčanog udara, pogotovo one atipične, koje inače ne bismo povezali sa srcem jer oko trećina pacijenata s infarktom zapravo ne osjeti bol u prsima i tipične simptome srčanog udara. Bol kod infarkta ne traje duže od 30 minuta i ne prolazi s odmaranjem. Kod žena se često javlja osjećaj hroničnog umora i malaksalosti te nedostatak zraka, a mogu se javiti i podrigavanje, povraćanje, znojenje i vrtoglavica.

Muškarci su skloniji bolovima u prsima, a žene smetnjama u disanju. Kod muškaraca se mogu pojaviti i problemi s erekcijom čemu je krivac suženje krvnih žila. Čak dvije trećine njih je to primijetilo prije zastoja srca. Žene (njih oko 70 posto) sklonije su osjećanju snažnog i dugotrajnog umora, čak nekoliko sedmica prije udara.

Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme. Kada srce dobija manje krvi to znači da će pluća dobivati manje kisika nego što je normalno. Imate li problema s disanjem, što prije posjetite doktora, jer to može značiti kako se približava vrijeme srčanog udara. Ako tijelo oslabi tj. osjećate slabost, to je zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkulira ispravno. Tada mišići ne dobivaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se srušite. Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost. Ne ignorirajte ovakve znakove.

Mnogu ljudi koji su preživjeli udar kasnije su rekli kako su nekoliko dana prije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu, piše Bright Side.