Lipa se od davnina koristi u narodnoj medicini, no isprva su se kod rana i svih vrsta čireva kao lijek upotrebljavali samo listovi lipe. Tek su se kasnije počeli koristiti i cvjetovi, za poticanje znojenja, zbog blagog umirujućeg djelovanja u slučaju grčeva, kašlja, bolova te kao diuretičko sredstvo.

Danas se zeleni listovi koriste mnogo rjeđe jer su ih zamijenili cvjetovi. Čaj od lipe najčešće se prepisuje kod manjih problema sa spavanjem i nervoznih stanja, a smirujući učinak cvjetova lipe pokazuju i novija istraživanja. Cvjetovi lipe imaju i diuretički učinak, pa se preporučuju za liječenje jako visokog krvnog pritiska u arterijama, protiv masnih nakupina u krvnim žilama (jer šire krvne žile) te za smirivanje bolova kod migrena.

U vanjskoj upotrebi cvjetovi lipe mogu liječiti ispucanu kožu, ugrize kukaca i nadraženost kože. Djelovanje pojedinih sastojaka lipe još nije objašnjeno, piše lijekizprirode.com.

U narodnoj medicini vrlo vruć čaj od lipe koristi se za poticanje znojenja te poboljšavanje otpornosti protiv prehlade i gripe. Neki taj učinak pripisuju toplini čaja koji se lako ispija jer je ugodna okusa i boje. Kliničkim istraživanjima potvrđeni su uspjesi u liječenju gripoznih bolesti kod djece, ali i u sprečavanju prehlade i gripe.
Sluzi koje lipa sadrži ublažuju nadraženost sluznice kod upale grla.

Lipa se uspješno upotrebljava za bolesti kod kojih se pojavljuje povišena temperatura, za ublažavanje kašlja, poticanje znojenja i povećavanje otpornosti prema infekcijama. Cvjetovi se beru prije otvaranja s pricvjetnim listovima, a zatim se suše u tankim slojevima na otvorenom, ali ne smiju biti izloženi sunčevim zrakama. (Tuzlanski.ba)