Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Jesmo li premršavi u BiH ili je loša interpretacija?

Preuzmite sliku

Ovih dana se na portalima može pročitati kako smo najmršavija nacija i da je to prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2017. godinu. U člancima se navodi kao izvor američka web stranica Bigthink i njihov članak.

Šta se prvo može uočiti?

Tekst članka koji je prenesen u našim medijima je prilično nestručan. Sam BMI je izražen u postocima što nikako nije tačno. Kao neko ko gotovo svakodnevno radi recenzije radova za naučne časopise odmah uočim metodološke nejasnoće. Statistički podaci ako se dobro ne objasne ne znače ništa. A da bi se mogli objasniti i uporediti podaci sa drugim istraživanjima, treba poznavati materiju i pažljivo razmotriti svaku rečenicu. Vrlo je opasno pristupati površno interpretaciji i izvoditi zaključke na prvu. Upravo se ove sposobnosti razvijaju kroz pisanje naučnih članaka te izradom magistarskih i doktorskih disertacija.

Šta je BMI?

BMI je indeks tjelesne mase koji se dobije dijeljenjem tjelesne mase sa visinom na kvadrat i jedinica je kg/m2. Predstavlja prosječan raspored tjelesne mase u odnosu na visinu. Samim tim ovo nije jedini kriterij koji se koristi u procjeni stanja uhranjenosti ali je najprihvaćeniji. Smatra se da je normalna uhranjenosti između 18 i 24,9. Ispod 18 osoba je pothranjena dok se preko 25 govori o pretilosti. Pored BMI za procjenu stanja uhranjenosti se često koristi i obim struka i bokova. Pretilost se danas smatra bolešću i nosi sa sobom skup bolesti koje se nazivaju metobolički sindrom.

Šta kaže članak na bigthink?

Ovaj članak upoređuje učestalost pretilosti te upoređuje stanje u Evropi i Americi. Tako je najveća stopa rasta pretilosti u Evropi, u Turskoj i iznosi 32,10%. Najmanja stopa rasta pretilosti u BIH (17,90%) i Moldaviji (18,90%). Cijelu zabunu u člancima koji su preneseni na bosanskim portalima izazvalo je pogrešno interpretiranje podataka i nerazumijevanje materije. Naši autori članka interpretirali su ove procente kao BMI pa smo dobili da smo najmršavija nacija u Evropi sa BMI od 17,90.

Da stvar bude gora pozivali su se na izvore sa WHO. Otišla sam na web stranicu WHO koja je javna i jasno se može vidjeti svaka analiza od 1975. godine do danas. Podaci za 2017. godinu još nisu objavljeni.

  • Stanje za 2016. godinu je prikazano na Slici 1.

    Jasno se vidi da je prosječan BMI u BiH za 2016. godinu iznosio 25,8 kg/m2 i da se kretao u rasponu od 24,9 do 26,6. Na graficima se uočava kako od 1975. godine BMI u BiH svake godine raste.

    E upravo tu je nastala zabuna. Trebamo biti ponosni što stopa pretilosti među odraslim stanovništvom raste nasporije u Evropi (17,9%). I ovaj podatak se nalazi u tabelama na stranici WHO i Slici 2.

  • Prema tabelama vidljivo je da je prevalenca (učestalost porasta) veća među ženama nego muškarcima.

    Treba napomenuti da su svi ovi podaci za odrasle osobe a da se na web stranici WHO mogu naći podaci i za ostale uzraste.

    Zabrinjava činjenica da mediji ovoj temi pristupaju površno i popunjavaju medijski prostor. Vrlo često u želji za senzacionalnim naslovom, ne posvete dovoljno pažnje činjenicama niti pitaju stručne osobe da interpretiraju rezultate na pravi način.

    Kakva je trenutna svijest o pravilnoj prehrani u BIH?

    Radeći svakodnevno sa različitim populacijama uočavam kako se ljudi sve više brinu o tome šta i kako jedu. Problem nastaje kada informacije traže na pogrešnim adresama. Nauka o pravilnoj prehrani ili nutricionizam je u razvoju. Nema još jasno definiranu metodologiju i koristi pristupe iz drugih naučnih oblasti kao što su medicina i farmacija. Razumijevanje sastojaka hrane i njene interakcije, kao i metaboličke puteve zahtijeva dosta predznanja baznih naučnih disciplina kao što su hemija, biologija i biohemija. Upravo zato je jako bitno ko daje savjete o prehrani. Osobe koje daju savjete o prehrani treba da budu svjesne da imaju odgovornost prema ljudima. Uvijek se držati znanstvenih dokaza i činjenica a ne laičkih preporuka koje mogu napraviti više štete nego koristi. I na kraju, svako od nas je poseban. Pristup nutricionizmu je danas indivudalan i holistički. To znači da obuhvata sve navike uklopljene u život jednog pojedinca.

    (nutricionizam.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje