Nedostatak željeza u krvi djeteta stanje je koje vodi do slabokrvnosti ili anemije, čiji simptomi su najčešće slabost i umor.
Željezo je iznimno važan mineral, zaduženo je za rast i razvoj djeteta jer pomaže da se cijeli organizam opskrbi prijeko potrebnim kisikom iz pluća. Najpotrebnije je u doba intenzivnog rasta – dakle u prvoj godini života te u pubertetskom razdoblju. Anemija se utvrđuje mjerenjem hemoglobina u krvi.
– Anemična djeca su bljeđa, slabije su im prokrvljene sluznice, nemaju apetita te nisu raspoložena i aktivna kao zdrava djeca. Nakon što nalazi krvi potvrde anemiju, ona se mora liječiti preparatima željeza, poput sirupa, koji se moraju piti najmanje tri mjeseca bez prestanka da bi se poboljšala krvna slika – objašnjava pedijatrica dr. Giovana Armano, prenosi portal Zdravlje.ba.
Ipak, nastavlja dr. Armano, ako se radi o graničnim nalazima, tj. o manjem nedostatku, krvna slika djeteta može se pokušati “dovesti u red” prehranom, koja uključuje namirnice bogate željezom. Tu se prvenstveno radi o crvenom voću (kupine, maline, borovnice, ribizla), zelenom povrću (brokula, špinat, blitva, ali i cvekla) te crvenome mesu. Dobar izvor željeza su i žumanjak, riba te grah.
Nutricionistica Mirna Trumbetaš slaže se kako se na jelovniku slabokrvnog djeteta svakako treba naći crveno meso jer je ono najbolji izvor željeza te je naglasila važnost lisnatog povrća.
– Lisnato povrće sadrži folnu kiselinu i vitamin B12, što značajno pomaže boljoj apsorpciji željeza u organizmu. Također uz namirnice bogate željezom treba kombinovati one bogate vitaminom C (agrumi, kivi, kiseli kupus…) jer i vitamin C pridonosi boljem iskorištavanju željeza iz hrane – pojasnila je Trumbetaš.
S druge strane, hrana bogata biljnim vlaknima, žitarice i mlijeko smanjuju apsorpciju željeza, pa je dobro kombinovati povrće i meso uz prirodni voćni sok, a izbjegavati kombinaciju povrća i mesa uz žitarice i mlijeko. Ipak, naglašava dr. Armano, krvnu sliku djeteta svakako treba redovno kontrolisati te ako se ona, usprkos prehrani, ne popravlja, treba uvesti željezo u obliku sirupa.
– Svako se dijete treba zdravo hraniti, imati izbalansiranu prehranu te svakodnevno jesti i neke od namirnica koje sadrže željezo kako ne bi došlo do anemije – naglasila je dr. Armano.
Tokom života potrebe za željezom se mijenjaju. Novorođenče zalihu željeza dobiva od majke i te zalihe dostatne su za normalan rast i razvoj do otprilike 6. mjeseca života, a nakon toga je nužno unositi željezo u organizam hranom. U majčinu mlijeku je sadržaj željeza oskudan, ali je njegova iskoristivost maksimalna. A adaptirana mlijeka su najčešće već obogaćena željezom.
Kod starije djece, zbog nedovoljne količine željeza u organizmu, mogu se pojaviti promjene na noktima ili mrlje na jeziku. Također anemija dovodi do slabije apsorpcije i drugih minerala te elemenata u tragovima, što onda rezultira smanjenom otpornošću organizma na infekcije, pogotovo respiratorne.
Kod veće djece vrlo je česta sezonska pojava manjka željeza, i to posebno u rano proljeće. Razlog tome je što su djeca tokom zime često izložena infekcijama i prehladama, a i unos željeza iz svježeg povrća i voća je manji nego u ostalim mjesecima tokom godine.
Meso bolje nego povrće
Najbolji izvor željeza je crveno meso jer se željezo u njemu nalazi u obliku koji je iskoristiviji nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa, koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost. Sadrži i cink, selen, kalij te niz vitamina B. (Tuzlanski.ba)
