Subota, 21. Juli 2018.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Tvrdnje naučnika: Više od polovine našeg tijela nije ljudsko

Naučnici su utvrdili da više od polovine našeg tijela nije ljudsko. Naime, ljudske ćelije čine samo 43 procenta ukupnog broja ćelija našeg tijela, a ostatak su mikroskopske kolonije.

Razumijevanje ove naše skrivene polovine, našeg mikrobioma, brzo transformiše shvatanje različitih oboljenja – od alergija do Parkinsonove bolesti, što može dovesti do novih, inovativnih tretmana.

“Mikroorganizmi su neophodni za vaše zdravlje. Ljudsko tijelo ne činite samo vi”, rekla je Ruth Ley, profesorica i direktorica odjela za mikrobiologiju na Institutu Max Planck.

Kaže da su, bez obzira na to koliko se perete, skoro svaka pukotina ili otvor na vašem tijelu prekriveni mikroskopskim organizmima. To podrazumijeva bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizmi koji su prvobitno pogrešno klasifikovani kao bakterije). Najveća koncentracija ovog mikroskiopskog života je u mračnim dubinama naših crijeva u kojima nema kisika.

“Više ste mikrob, nego čovjek”, rekao je profesor Rob Knight s Univerziteta California u San Diegu za BBC.

Izvorno su naučnici mislili da su naše ćelije brojčano nadmašene sa 10:1.

“To je promijenjeno jer je više 1:1. Prema tome, trenutna procjena je da ste, ako brojite sve te ćelije, blizu 43 posto čovjek”, rekao je Knight.

Dodao je kako smo genetski još više nadjačani. Ljudski genom (set genetskih instrukcija za ljudsko biće) sastoji se od 20.000 instrukcija koje zovemo genima. Kada dodate sve te gene u naš mikrobiom zajedno dobijete broj između 2 i 20 miliona mikrobioloških gena.

“Mi nemamo samo jedan genom. Geni našeg mikrobioma predstavljaju suštinski drugi genom koji uvećava aktivnost našeg sopstvenog. Prema mom mišljenju, ono što nas čini ljudima je kombinacija našeg sopstvenog DNK plus DNK naših mikroba iz stomaka”, rekao je Sarkis Mazmanian, mikrobiolog iz Caltecha.

Nauka brzo otkriva ulogu mikrobioma u probavi, regulisanju imunološkog sistema, zaštiti protiv bolesti i proizvodnji ključnih vitamina.

“Otkrivamo kako ova sićušna stvorenja u potpunosti transformišu naše zdravlje na načine koji su dosad bili nezamislivi”, rekao je Knight.

BBC piše da je naša veza s mikrobima svojevrsna borba. Antibiotici i vakcine spasili su mnogo života, ali neki istraživači su zabrinuti da naš napad na mikroorganizme šteti dobrim bakterijama.

“U posljednjih 50 godina smo uspješno eliminisali infektivne bolesti. Ali, svjedoci smo ogromnog i zastrašujućeg povećanja autoimunih oboljenja i alergija”, rekao je Ley.

Mikrobiom se također povezuje s bolestima poput inflamatorne bolesti crijeva, Parkinsonove bolesti, djelovanjem lijekova protiv raka, gojaznošću pa čak i depresijom i autizmom. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje