Naučnici sa Univerziteta “Karnegy Melon” veoma su blizu čitanju ljudskih misli – oni ne mogu još reći o čemu neko tačno razmišlja, ali su u stanju da dekodiraju tipove ideja na osnovu skeniranja mozga.
Naučnici su korak bliže čitanju ljudskih misli, nakon što je novo istraživanje identifikovalo neke od složenih moždanih obrazaca koji nastaju tokom formiranja rečenica.
Moždani obrasci koje stvaraju određene rečenice mogli su biti predviđeni sa 87 odsto preciznosti na osnovu “Abecede” od 42 koncepta koji pokrivaju veličinu, lokaciju, boje, djelovanja i druge elemente koji sačinjavaju složene misli.
Kako piše časopis “Science allert”, različiti dijelovi mozga pokrivaju različite vrste misli, tako da se određeni neuroni uključe kada čovjek pomisli na sijalicu, a drugi kada se razmišlja o tome šta bi radili sa njom ili koje je boje.
“Jedan od najvećih napredaka ljudskog mozga jeste sposobnost da kombinuje individualne koncepte u složene misli. Na primjer, ne misliti samo – `banana`, već `Volim uveče da jedem banane sa prijateljima`”, pojašnjava naučnik Marsel Jeast.
Naučnici koriste posebno prilagođeni algoritam kako bi analizirali “skenove”, koje je snimio “FMRI uređaj”, da bi odredili kakve vrste misli aktiviraju određene moždane obrasce, prenosi Srna.
Od algoritma se zatim zatražilo da predvidi misli za novi obrazac.
Riječ je o postupku sličnom onome kada se vještačkoj inteligenciji pokaže stotinu slika psa da bi naučila o karakteristikama životinje, a zatim se od nje traži da prepozna psa na slici koju prvi put vidi.
U ovom slučaju, algoritam je prvo dobio 239 rečenica i sedam volontera, nakon čega je morao dekodirati 204 misli, sa različitim verzijama programa koje su svaki put izostavljale drugu rečenicu.
Jedna od rečenica bila je: “Svjedok je viknuo za vrijeme suđenja”, u kojoj se nalaze subjekat, radnja i okruženje.
Naučnici su pokazali da algoritam može da predvidi kako se složene misli poput ove slažu zajedno u mozgu, kao i da prikaže tipove misaonih struktura na osnovu moždane aktivnosti.
Identifikovanje osnovnih sastojaka misli dok ona nastaje do sada nije bilo moguće, a naučnici tvrde kako su ti sastojci konzistentni bez obzira na jezik i kulturu osobe.
Naučnici su već imali tehnologiju skeniranja koja je uspješno mogla da prepozna jednostavne obrasce u mozgu, poput “da” ili “ne”, ali najnovije istraživanje dodaje i potrebnu složenost svemu tome.
Sljedeći korak mogao bi biti dekodiranje opšteg tipa teme o kojoj ljudi razmišljaju, poput geologije ili fudbala, najavljuju naučnici.
