Kandidati će morati dokazati znanje jednog jezika i pisma

Sporna odredba Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine kojom se predviđa automatski gubitak bosanskohercegovačkog državljanstva građana koji su uzeli državljanstvo zemlje s kojom Bosna i Hercegovina nema potpisan bilateralni sporazum, uskoro bi mogla biti ukinuta, ističe advokat Alma Prnjavorac.

Godina boravka u Bosni i Hercegovini

Vijeće ministara je prema Parlamentu Bosne i Hercegovine uputilo prijedlog izmjena postojećeg Zakona o državljanstvu, koji, između ostalog, predviđa i brisanje sporne odredbe, a koju je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnom. Štaviše, olakšava se povrat bh. državljanstva za one koji su ga se iz različitih razloga odrekli u proteklom razdoblju. Naime, za takve osobe će biti dovoljno da imaju prijavljen privremeni ili stalni boravak u BiH  godinu dana prije podnošenja zahtjeva za ponovno dobivanje bh. državljanstva. To, međutim, nisu jedine predložene novine u propisu koji regulira pitanje državljanstva Bosne i Hercegovine. Sukladno Europskoj konvenciji o državljanstvu, Bosna i Hercegovina je obavezna olakšati prijem stranaca u državljanstvo, pa su i u tom kontekstu predviđene određene izmjene. Stranci koji žele bh. državljanstvo do sada su morali ukupno trinaest godina provesti u Bosni i Hercegovini prije nego dobiju mogućnost podnošenja zahtjeva za prijem u državljanstvo. Sada se to vrijeme skraćuje na osam godina i to tako što se prijavljeni stalni boravak u BiH s osam skraćuje na tri godine. Uz pet godina privremenog boravka koje obvezno prethodi stalnom boravku u BiH, ukupno vrijeme koje stranac treba provesti u Bosni i Hercegovini prije mogućnosti da zatraži državljanstvo iznosi osam godina, ističe za naš list advokat Alma Prnjavorac

Poznavanje pisma i jezika

Dosadašnja zakonska odredba po kojoj stranac koji traži bh. državljanstvo mora “poznavati jedan od jezika ustavotvornih naroda Bosne i Hercegovine“ mijenja se i proširuje, pa će tako potencijalni bh. državljani morati dokazati “dovoljno poznavanje pisma i jezika jednog od konstitutivnih naroda BiH“. To znači da će se ubuduće provjeravati i znanje latiničnog ili ćiriličnog pisma, a ne samo bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika. Predviđeni su i dodatni uvjeti za prijem u državljanstvo, kako bi se spriječile već viđene situacije u kojima su međunarodni teroristi i kriminalci dolazili do bh. pasoša. Bez prava na BiH državljanstvo ostat će stranci protiv kojih se vodi kazneni postupak, potom oni koji predstavljaju prijetnju po sigurnost Bosne i Hercegovine, kao i oni koji odbiju potpisati izjavu o prihvaćanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Uvjet za prijem u bh. državljanstvo bit će i posjedovanje stalnog izvora prihoda za vlastito izdržavanje, te izmirivanje svih financijskih obveza prema Bosni i Hercegovini, ističe advokat Alma Prnjavorac.

Tendencija odricanja od BiH državljanstva se smanjuje, a ponovni zahtjevi za upis u knjigu državljana BiH  povećavaju ?

Na veliku sreću, upravo tako, iz godine u godinu je broj zahtjeva za prestanak državljanstva manji, dok sa druge strane raste broj onih koji žele da vrate svoje državljanstvo. Mnoge zemlje uvode institut dvojnoga državljanstva što doprinosi ovakvome stanju. Vaša država Republika Hrvatske ušla je u  EU, što automatski znači dvojno državljanstvo za sve državljane Hrvatske koji žele državljanstvo neke od zemalja Europske unije, a Bosna i Hercegovina je, nažalost, još daleko od te mogućnosti.

Konflikt zakona vezan za odricanje od državljanstva i apatridiju ?

Neke države imaju zakone o državljanstvu koji dozvoljavaju pojedincima da se odreknu svog državljanstva bez prvobitnog sticanja ili dobijanja garancija za sticanje drugog državljanstva. Ovo često dovodi do apatridije. Konflikti zakona o ovom pitanju mogu nastati kada neka država ne dozvoljava odricanje državljanstva sve dok taj pojedinac prvo ne stekne neko drugo državljanstvo, dok druga država neće da dodijeli svoje državljanstvo dok se pojedinac prvo ne odrekne svog originalnog državljanstva. Ponekad se i negdje drugo od pojedinca može tražiti da se odrekne državljanstva za koje se pretpostavlja da ga ima prije nego što mu se omogući da podnese zahtjev za državljanstvo tamo gdje živi, čime se taj pojedinac dovodi u situaciju apatridije dok ne dobije novo državljanstvo. Da bi se izbjegao ovaj problem shodno Konvenciji iz 1961. godine, gubitak ili odricanje državljanstva trebalo bi da budu uslovljeni prethodnim posjedovanjem ili garancijama za sticanje drugog državljanstva.