“Nisu nam opasni gromovi koji nastaju između oblaka, nego oni do kojih dolazi između oblaka i zemlje, a takvih opasnih je na našoj geografskoj širini šestina”, rekao je Aleš Berkopec, fizičar sa ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku koji je doktorirao upravo na temu gromova, prenosi Hina.

Zbog geografskog položaja, blizine alpskog masiva i mora, te mešanja više klimatskih uticaja, Slovenija doživi oko 60.000 gromova godišnje jer leži na području Evrope najviše izloženom tom prirodnom fenomenu, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi do kojih dolazi svake godine.

Ali, to je još uvijek jako daleko od rizika koje gromovi predstavljaju u zemljama na nekim drugim kontinentima i klimatskim zonama. Nezahvalno prvo mjesto prema broju smrtnih slučajeva drži Zimbabve sa 20 smrtnih slučajeva od udara groma na milion stanovnika, što znači oko 250 žrtava godišnje. Područje gdje su oluje i gromovi najčešći nalazi se na sjeveroistoku Venecuele, uz ušće rijeke Katatumbo. Tamo godišnje zabilježe 200 olujnih dana, s olujama koje traju desetak sati i izazovu 250 gromova svaki sat.

Najsigurnije mjesto za čovjeka koji se nađe u oluji na otvorenom je automobil, jer će eventualni udar munje u nekoliko sekundi sa mokre karoserije otići u zemlju, a najopasnije je biti na otvorenom u blizini drveća, kaže Berkopec. Što se tiče oluja na moru i gromova koji udare u morsku površinu, gromovi ne prijete kupačima jer se oni povuku s plaže zbog kiše ili zahlađenja, ali je drukčije sa surferima jer im odgovara vjjetar koji redovno prati oluje.

Surfer se drži za luk koji je na dasci pričvršćen za jedro i sve je mokro, pa će pri udaru većina elektriciteta otići kroz neoprensko odijelo surfera mimo vitalnih organa, ali može doći do stresa mišića i onesvješćivanja koja su u moru opasna, a takvih je slučajeva već bilo, upozorava Berkopec. (Tuzlanski.ba)