Veliki broj američkih kompanija, uključujući i tehnološke gigante iz Silikonske doline, digao je glas protiv antiimigrantske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, a većina tih firmi ne bi ni postojala u SAD-u da nije bilo imigranata, javlja Anadolu Agency (AA).
Nedavna odluka američkog predsjednika Trumpa koja predviđa zabranu ulaska u SAD za građane sedam većinski muslimanskih država izazvala je kritike javnosti, a proteklih dana i negodovanje privrednog sektora u SAD-u.
Blizu 100 američkih kompanija, među kojima su Google, Apple, eBay, Facebook i Microsoft, potpisalo je zajedničku izjavu u kojoj tvrde da Trumpova odluka o ograničenju ulaska imigrantima u SAD predstavlja grubo kršenje ustava te zemlje.
Poslovni interes je jedan od glavnih razloga zbog kojih su američke kompanije iz svih sektora od bankarstva do odbrane digle glas protiv Trumpove antiimigrantske politike, a drugi razlog je činjenica da su upravo imigranti osnovali ili vode veći dio tih američkih privrednih subjekata.
Da je, nekim slučajem, i ranije na snazi bila Trumpova zabrana ulaska sirijskim imigrantima u SAD svojevremeno ne bi mogao ući ni Abdulfettah Jandali, pa ni njegov sin Steve Jobs ne bi u SAD-u osnovao kompaniju Apple.
“Da nije bilo migracija, ni kompanije Apple ne bi bilo“, riječi su aktuelnog čelnika te kompanije Tima Cooka.
Da se Trumpa pitalo, pojam “apple“ bi i danas u Americi i svijetu predstavljao samo imenicu koja na engleskom jeziku znači “jabuka“, jer ne bi vjerovatno bilo kompanije koja je s tim nazivom u proteklih šest godina bila najskuplji brend na svijetu.
Na isti način u SAD svojevremeno ne bi mogao ući ni Iranac Pierre Morad Omidyar, osnivač kompanije eBay.
Protiv Trumpove antiimigrantske politike glas je digao i Sergey Brin, koji je svojevremeno u SAD došao iz bivšeg Sovjetskog saveza, a da su granice SAD i tada bile zatvorene danas vjerovatno ne bi bilo ni kompanije Google.
Aktuelni čelnik Googlea Sundar Pichai je porijeklom iz Indije i samo je jedan od blizu 200 imigranata koji su danas uposlenici te kompanije.
Pitanje je bi li danas postojao i Facebook, jer je suosnivač te kompanije Eduardo Saverin došao iz Brazila na školovanje u SAD i tamo upoznao Marka Zuckerberga, a plod njihovog poznanstva i saradnje je pomenuta kompanija.
Facebook također upošljava stotine imigranata u SAD-u, a i sam čelnik te kompanije Zuckerberg je sa svojom suprugom Priscillom Chan jedan od protivnika Trumpove politike zabrane ulaska migrantima. Gospođa Chan je također dijete imigrantske porodice.
Boeing i General Dynamics su još dvije od brojnih američkih kompanija koje su osnovali imigranti.
Riječ je o kompanijama koje pružaju važne usluge američkim oružanim snagama, a osnivač prve William Boeing je svojevremeno u SAD došao iz Austrije. General Dynamics je osnovao John Holland koji je stigao iz Irske, a Amerika se i danas hvali svojom prvom podmornicom koja je proizvedena upravo u toj kompaniji.
Spisak američkih kompanija bez kojih bi bilo teško zamisliti američki privredni sektor je dugačak, a samo neke od njih su i Intel, IBM, Bank of America, AT&T, Youtube, Yahoo, Goldman Sachs, Tesla, SpaceX, Sikorsky i Oracle.
