Američki predsjednik Donald Trump je zatražio od svog opunomoćenika za trgovinu da ispita odnos Kine prema intelektualnom vlasništvu. To da u Kini postoji malo svijesti o kršenju autorskih prava i velika spremnost na plagiranje u području dizajna i tehnike poznato je i u Njemačkoj.
Ovdje se svake godine dodjeljuje “Palgiarius”, ružni patuljak sa zlatnim nosom, onome ko krade intelektualno vlasništvo. Bilo da je riječ o uredskim stolicama, tlakomjeru ili slavini – ove godine su falsifikatori robnih marki ponovo bili istaknuto zastupljeni među primateljima ovih negativnih nagrada.
Trump zbog toga želi detaljno proučiti kinesku trgovinsku praksu. Ukoliko povjerenik za trgovinu Robert Lighthizer pri tome otkrije prekršaje Kini prijete trgovinske sankcije, poručio je Trump.
Njemačka privreda uznemirena
Na reakcije iz Kine nije trebalo dugo čekati. Peking je Sjedinjenim državama zaprijetio protumjerama. Kina neće “sjediti nepomično”, saopćilo je Ministarstvo trgovine. Njemačka privreda je uznemirena. “Sukob između dvije najveće svjetske ekonomije bi imao negativne posljedice i za njemačku ekonomiju”, kaže predsjednik DIHK-a Eric Schweizer za “Neuen Osnabruecker Zeitung”.
Sada postoje brojni razlozi da se sve ne uzme tako ozbiljno. Donald Trump je već mnogo toga najavljivao, ali malo toga i proveo. On bi također mogao trebati Kinu kao političkog partnera ukoliko se dalje zaoštri konflikt sa Sjevernom Korejom.
Marco Wagner iz Commerzbank navodi i treći razlog protiv toga da sva američka poduzeća zagovaraju trgovinske restrikcije protiv Kine: “Postoji veliki broj američkih tvrtki koje žele prodavati svoje licence u Kini. I one naravno ne smatraju da su restrikcije protiv ove azijske zemlje dobre.”
Preusmjereni trgovinski tokovi bi mogli koristiti Njemačkoj
Naravno: Postoji preostali rizik da ipak dođe do trgovinskog sukoba. On bi naravno mogao poprimiti različite razmjere. Ako Amerikanci samo ograniče uvoz iz Kine, onda bi njemačka privreda mogla svakako profitirati. Jer onda će, kako kaže Wagner, doći do “preusmjeravanja trgovine”: “Onda se više neće uvoziti čelik iz Kine, već on mora biti uvezen iz drugih dijelova svijeta”, kaže Wagner. Primjerice iz Njemačke.
Drugačije bi moglo biti ako bi Trump protiv Kine uveo brojne manje, ne tako drastične, ali neprijatne mjere. Onda bi njemačka privreda već mogla biti negativno pogođena. Njoj je naime važno da svim njenim trgovinskim partnerima ide dobro, da nigdje nema zastoja i time ona može odgovoriti na potrebe njene klijentele širom svijeta. Zbog toga predsjednik DIHK-a Schweitzer upozorava.
A podaci govore sljedeće: Kina u SAD izvozi robu u visini od 462,6 milijardi dolara. Time 18,3 posto kompletnog kineskog izvoza ide u SAD. S druge strane to odgovara procentu od 21,4 posto svog uvoza u SAD. Prije svega je riječ o robama široke potrešnje koje Kina prodaje. Stoga u DIHK-u postavljaju više retoričko pitanje kojim mašinama će ta roba biti proizvedena? Često to nisu samo mašine koje se izvoze u Kinu iz Njemačke, već su to čak firme kćeri njemačkih poduzeća koje u Kini rade na kineskom izvozu.
Carine ograničavaju kupovnu moć
Među posljedice carina na kinesku robu široke potrošnje je naravno i povratna sprega u Sjedinjenim državama. Carine naime čine uvoz skupljim:”Velika većina američkih konzumenata će ispaštati zbog te politike i to posebice oni sa manjim primanjima”, kaže profesor Stefan Kooths, sa Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. “Milioner sa Manhattna ne treba jeftine uvozne majice”, kaže Kooths.
A ako se za robe široke potrošnje bude morala zaista plaćati visoka cijena, da li bi Amerikanci onda još uvijek mogli kupovati njemačke automobile u dosadašnjem obimu, pitaju se u DIHK-u. Sa svakom od zemalja, Kinom i SAD-om, njemačka ekonomija ima trgovinski obim u visini od skoro 170 milijardi eura, ukupno 335 milijardi eura, što je dobrih 15 posto od ukupnog iznosa vanjske trgovine. Predsjednik DIHK-a je ubijeđen u to da u trgovinskom ratu postoje samo gubitnici. (DW)
