U parkovima u Beogradu se trenutno nalaze izbjeglice i migranti najvećim dijelom iz Afganistana, zatim i iz Pakistana, Alžira, Sirije, Maroka, Irana i Iraka, a većina njih je maloljetna i bez pratnje.

Preko dana imaju mogućnost da odu do centra „Miksalište“ gdje se mogu ugrijati u zatvorenom prostoru, dok nekoliko stotina njih noći provodi u napuštenim starim zgradama ili na natrkrivenim parkinzima.

Dolaskom zime povećavaju se problemi izbjeglica sa Bliskog istoka u Srbiji, od kojih mnogi svoje vrijeme provedeno u ovoj zemlji, preborave u parkovima kod autobuske stanice u glavnom gradu. Bježeći od kiše, vjetra i hladnoće, spavaju u napuštenim zgradama u blizini ili natkrivenim parkinzima.

Nemali broj njih odlazi i u Bajrakli džamiju kako bi obavili molitve, a najviše ih je petkom u vrijeme Džume namaza.

Koordinator u dnevnom centru „Miksalište“ Uroš Bosiljčić rekao je za AA da brojke izbjeglica koje kod njih dolaze da traže pomoć se mijenjaju svakodnevno te da u prosjeku prođe između 250 i 500 ljudi dnevno, a u njih prvenstveno spadaju maloljetna lica bez pratnje i porodice.

„Pre par dana smo imali veliki problem, jer smo ostali jedini na terenu koji su radili distribuciju hrane i garderobe tako da smo imali preko hiljadu i po ljudi u danu i to je trajalo par dana“, rekao je Bosiljčić i dodao da su trenutno obustavili distribuciju hrane, „jer nemaju kapacitete za toliko ljudi trenutno“.

U Miksalištu prednost imaju porodice sa djecom, žene i maloljetna lica, a u toku od devet sati ujutru do 16h, izbjeglice kod njih mogu dobiti hranu, odjeću, prostor za različite aktivnosti.

„U četiri sata mi zatvaramo, tada se dosta njih vraća u park ili u napuštene zgrade u kojima žive, a neki od njih idu za kamp“, rekao je Bosiljčić i dodao da takođe pružaju i medicinske usluge u doktorskoj ordinaciji u centru i to svima, čak i punoljetnim licima.

„Porodice koje putuju su u normalnom zdravstvenom stanju, nekada dođu uprljani. Trenutno, najčešća bolest koja se širi veoma brzo među njima jesu tjelesne vaši i šuga, a od povreda su razne masnice i ostale fizičke povrede, koje im je nanijela granična policija. Nekima Bugarska, nekima Mađarska. Oni koji su prinuđeni da se vrate dolaze izujedani od strane kerova, izubijani, dođu u očajnim stanjima, mnogo gorim nego kada su došli sa bugarske granice u Beograd“, ispričao je Bosiljčić.

Jedan broj izbjeglica se odmah snađe i nastavljaju svoj put vrlo brzo, dok se zna desiti da ostanu i po mjesec dana, odnosno tri, četiri mjeseca. Izbjegavaju registraciju i nalaze se u parkovima kod autobuske stanice, jer se plaše da ako budu registrovani, neće moći da odu dalje, u neku od zemalja EU, što im je krajnji cilj.

Šesnaestogodišnji Afganistanac Inzad došao je prije šest mjeseci u Srbiju, a sve vrijeme je proveo u parku kod autobuske stanice, spavajući na parkingu. Pokušao je da ode u Mađarsku, ali juče je vraćen sa granice i autobusom se ponovo dovezao do parka u Beogradu.

„Veoma sam umoran. Kada sam stigao na granicu policija mi je rekla da moram da se vratim u Srbiju, ali kada sam se vratio, nije bilo sobe u kampu, kupili smo karte za autobus i vratili se u park. Prolazio sam kroz šumu ka granici i nešto me je tamo ujelo. Mađarska policija me je tukla i pustila pse na mene, ali nisu me ujeli, uspio sam da im pobjegnem“, rekao je Inzad za AA.

Upitan da li je za šest mjeseci pokušao da ostane u nekom od prihvatnih centara u Srbiji, kazao je da je pokušavao, ali da su mu u centrima rekli da ne može da ostane, jer prednost imaju Pakistanci, Iranci, Iračani, Sirijci te da kada je rekao da je iz Afganistana nisu mu dozvolili da ostane.

„Provodimo vrijeme ovde u Miksalištu, teško nam je. Ponekad kupimo neki hamburger, ima i ljudi iz Srbije koji nam ponekada pomažu i daju nam nešto od hrane. Teško se snalazim za garderobu, nekada nam daju, nekada ne i to mi je jedan od većih problema. Koristim iste pantalone poslednja tri mjeseca, neoprane“, rekao je Inzad i dodao da su mu planovi da nastavi dalje svoj put u neku od zemalja Evrope.

Dvadesetčetvorogodišnji Ebit Hanan iz Afganistana, u Srbiji je mjesec i po dana, a za AA je rekao da je trenutno dosta izbjeglica, njegovih zemljaka, koji su prinuđeni da borave u parkovima te da, s obzirom na sve hladnije vrijeme koje dolazi, nemaju uslova za opstanak na otvorenom.

„Imamo probleme sa hranom, odjećom, nemamo šta da jedemo. U parku teško možemo da nabavimo hranu, možemo da kupimo hranu i ostale stvari, ali teško je kupovati svakoga dana. Ponekada nam pomažu ljudi iz Srbije, daju nam hranu, odjeću, ponekad ne, ali ne možemo da uradimo ništa, jer smo ovdje ilegalno i svi želimo da idemo dalje“, kazao je Hanan.

Ponovio je da i bez obzira na registraciju u policiji, u centrima su poslednji koji mogu ostati i svi drugi imaju prednost. Ističući da je većina među njima maljoletna, Hanan je rekao da bi im „bilo od velike pomoći da otvore granice“ i puste ih nesmetano ka zemljama EU.

„Nisam pokušavao da odem u Mađarsku. Čuo sam od prijatelja koji su pokušavali da ih je policija maltretirala, a kada pokušate da pobjegnete od njih, oni puste pse. Zato ne želim za sada da idem tamo. Želeo bih da odem u Evropu, Francusku, Austriju, zato što je život tamo dobar“, zaključio je Hanan.

Prema posljednjim podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije u centrima, koji su pod njihovom nadležnošću, trenutno je smješteno 4.690 migranata, koji su registrovani, dok su im ukupni kapaciteti oko šest hiljada kreveta.

„Konstantno radimo na unapređenju kvaliteta smeštaja kako bismo spremni dočekali zimu“, rekao je za AA Ivan Mišković, konsultant za odnose sa javnošću Komesarijata.

Kako navode iz UNHCR-a u Beogradu, tokom proteklih mjeseci broj novih izbjeglica, migranata i tražilaca azila u Srbiji se stabilizovao i kreće se oko šest hiljada na dnevnom nivou, od čega je 80 posto njih smješteno u centre koje obezbjeđuje država Srbija.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Aleksandar Vulin rekao je juče da se kapaciteti za prihvat izbjeglica u Srbiji neće povećavati, jer se u Srbiji trenutno nalazi oko 6 hiljada migranata, što je u skladu sa kapacitetima.

On je dodao i da ukoliko se bude smanjivao broj onih koji mogu da napuste zemlju, smanjivaće se i broj onih migranata koji u Srbiju mogu ući.