‘Kako se osećala devojčica koja je skoro 15 i više dana bila sigurno psihološki maltretirana likovanjem nasilnika? Ko je to trebao da prijavi? Roditelji sigurno ne, jer ih niko nije obavestio’, pita Dragana Janković, čiji je sin Aleksa žrtva vršnjačkog nasilja.
Slučaj djevojčice koju su u učionici jedne srednje škole u Aranđelovcu maltretirali njeni vršnjaci ni tri dana nakon objavljivanja snimka, koji je, osim nasilja, pokazao i zastrašujući izostanak reakcije posmatrača, ne prestaje da izaziva reakcije u Srbiji.
Svoje viđenje incidenta u postu na Facebooku iznijela je i Dragana Janković, majka jedne od najpoznatijih žrtava vršnjačkog nasilja, Alekse Jankovića, 14-godišnjaka koji je izvršio samoubistvo poslije višemjesečnog zlostavljanja i izostanka adekvatne reakcije nadležnih u školi.
Njegovo ime nosi i prijedlog zakona koji predviđa strožije mjere za nasilnike i rukovodstvo škole koje ne reaguje na pravi način.
Jankovićeva se obraća, prije svega, nadležnima u aranđelovačkoj školi, pitajući zbog čega su toliko dugo ćutali.
Napadnutoj djevojčici nije ukazana pomoć
Ukazuje na neke ključne momente incidenta: da roditelji nisu obaviješteni o događaju, da djetetu nije ukazana pomoć, da je otišlo kući bez pratnje i nadzora iako živi u susjednom mjestu, te da nije poštovan protokol o zaštiti djece od nasilja.
Naglašava da se vaspitno-disciplinski postupak pokreće odmah nakon saznanja da se nasilje dogodilo.
“Kako se osećala devojčica koja je skoro 15 i više dana bila sigurno psihološki maltretirana likovanjem nasilnika? Ko je to trebao da prijavi? Roditelji sigurno ne, jer ih niko nije obavestio”, piše Jankovićeva.
“Da li je moguće da baš niko iz škole nije čuo za incident?”
Podsjetimo: direktor škole Dragan Ranković je za Al Jazeeru izjavio da je rukovodstvo škole za incident saznalo tek nekoliko dana kasnije kada je jedan učenik prijavio pedagogu škole šta se dogodilo, nakon čega su, kako je rekao, pokrenuli proceduru predviđenu za takve situacije.
Protiv nasilnika je pokrenut vaspitno-disciplinski postupak, ali reagovalo je i tužilaštvo, koje ih tereti za nasilničko ponašanje.
Međutim, budući da je riječ o mlađim maloljetnicima, pravni stručnjaci podsjećaju da im nije moguće izreći najstrožije kazne, na primjer, maloljetnički zatvor.
Izvinjenje ili pojačani nadzor kao kazna?
Ukazuju da je vjerovatnija primjena tzv. “vaspitnog naloga”.
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić objašnjava da je to vrsta “parasankcije”, koju može da odredi tužilac kada procijeni da je to cjelishodno i bez pokretanja krivičnog postupka ili to može da učini sudija za maloljetnike kasnije u toku postupka.
Škulić smatra da je vaspitni nalog, kojim se nalaže, na primjer, izvinjenje oštećenom ili naknada štete, suštinski bolji za postizanje efekta kod maloljetnika nego neka druga vrsta prave sankcije.
Sa druge strane, pojedini advokati ukazuju da su sudije veoma blage prema maloljetnicima, podsjećajući da, osim izvinjenja, postoji i mogućnost da se nasilnici stave pod pojačani nadzor roditelja ili staratelja ili nadzor uz dnevni boravak u ustanovi za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.
Novi incident u Aranđelovcu ponovo je otvorio pitanje usvajanja “Aleksinog zakona”, prijedloga izmjene zakonskih propisa, koji više od godinu i po nikako da stignu na dnevni red Skupštine Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je riječ o komplikovanoj materiji, dok iz Ministarstva prosvjete ukazuju da su neke izmjene zakona već izvršene.
“Mi imamo sad i novi zakon koji propisuje i jasno definiše odgovornost svih – i nastavnika i roditelja i učenika, imamo podzakonske akte, imamo preventivne aktivnosti kojima škola treba da se bavi. Imamo obavezu škola da formiraju timove za zaštitu od nasilja, roditelji imaju zakonsku obavezu da učestvuju u vaspitnim aktivnostima škole i da škola, ako to roditelj ne uradi, ima mogućnost da preduzme određene mere do pokretanja prekršajnog postupka”, rekla je Biljana Lajović iz Ministarstva prosvjete Srbije. (Al Jazeera)
