U Crnoj Gori je prošle godine jedna od pet žena bila izložena nasilju, a svaki peti napad je prijavljen institucijama, pokazalo je istraživanje Ipsos stratedžik marketinga, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema rezultatima istraživanja, protekle godine jedna od pet žena bila je žrtva nasilja, 17 odsto fizičkog, sedam odsto seksualnog, 38 odsto psihičkog i 20 odsto ekonomskog.

Istraživanje je pokazalo da najveći broj slučajeva nasilja ostaje neprijavljeno, a da je razlog za to u 62 odsto slučajeva strah od nasilnika i osvete, a u 24 odsto slučajeva strah od osude i sramote. Svaki peti napad je prijavljen institucijama, svaka druga osoba je za neku vrstu nasilja zatražila pomoć prijatelja ili nekog iz porodice, a njih 50 odsto nije prijavilo slučaj nikome..

Istraživanje je pokazalo da rad institucija i servisa košta državu 11,5 hiljada eura po slučaju što je 9,2 miliona eura godišnje ukoliko se nasilje prijavi, a neprijavljeno nasilje zbog slabe produktivnosti, doprinosa BDP-u i stope tertiliteta košta godišnje 233,2 miliona eura.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Fiona Mekluni kazala je da podaci istraživanja pokazuju da se na ovaj problem mora reagovati odmah. Ona smatra da je prvi i osnovni prioritet da se zaštiti žrtva i spriječi nasilje u porodici.

“Ali drugi razlog da okončamo ulogu nijemih posmatrača i podstaknemo na akciju odmah je taj što nasilje nad ženama predstvlja ogroman trošak za društvo”, rekla je Mekluni.

Prema njenim riječima, treći razlog za akciju je što nasilje ostavlja posljedice na generacije koje dolaze.

“Povećava se vjerovatnoća da će i oni postati nasilnici ili žrtve, ukoliko su odrasli u porodicama ili društvu u kom su bili izloženi nasilju”, navela je Mekluni.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da nasilje u porodici nije privatni problem, već odluka nasilnika da bude nasilan.

“To je odluka nasilja da ruši naše vrijednosti, to je odluka jednog čovjeka da se ruga sa svima nama”, smatra Drobnjak.

Ona je podsjetila da će djeca iz porodica u kojima se dešavalo nasilje lakše ući u porodicu u kojima su ili žrtve ili nasilnici.

“Mi to ne smijemo da dozvolimo. Ne smijemo tako da kreiramo budućnost naše djece”, poručila je Drobnjak.

Šefica političke sekcije Delegacije EU u Podgorici Plemena Halačeva rekla je da rodno zasnovano nasilje nije problem jednog para ili porodice već cijelog društva.

“I ne samo ovog društva. Nasilje u porodici prevazilazi sve kulturne, nacionalne i klasne granice. Njegove posljedice idu mnogo dalje od uništenih ličnih veza”, ukazala je Halačeva.

Istraživanje, koje je sprovedeno na uzorku od 1.014 ispitanika krajem 2016. godine, je urađeno u okviru programa “Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti” koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.