Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Evropske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale, kaže se u izvještaju Evropske komisije objavljenom u srijedu, s analizama ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih neravnoteža.

“Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale’, navodi Komisija.

Komisija je u maju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne finansije i oporezivanje, penzije, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna preduzeća te uslužni sektor i pravosudni sistem.

“Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sistema, posebno bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sistemu smanjen je obim, dok je paket reformi penzionog sistema opet odgođen.

Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uveliko se ne koriste, dok reforma obrazovnog sistema još je na čekanju, uprkos nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uveliko je u zastoju, kaže se u izvještaju Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one ‘ponešto’ napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Izvještaj sadrži i analize makroekonomskih neravnoteža. Komisija je u novembru prošle godine započela dubinska preispitivanja za 12 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenio njihov razmjer.

Hrvatska zajedno s Kiprom i Italijom bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Tri zemlje u toj grupi od 12 zemalja – Bugarska, Portugal i Španija – nemaju više prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su imale prošle godine, nego samo makroekonomske neravnoteže, dok Slovenija više nema ni makroekonomske neravnoteže.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. (Tportal.hr)