Budilnik je zazvonio u dva posle ponoći kada se Jennifer McFol probudila iz dubokog sna, jer je morala da ide do toaleta. U pokušaju da ne probudi svoju djecu (desetogodišnjeg Charlija i osmogodišnju Emu) hodala je na prstima.

Dok je prolazila pored sobe svog sina, zapazila je “plavu svjetlost” koja je izbijala iz monitora računara, što ju je navelo da uđe u sobu. Zatekla ga je kako gleda klip o čuvenoj igrici Minecraft na Youtube kanalu, iako je morao da ustane za 5 sati, kako bi pošao u školu. Na njeno pitanje zašto je budan, odgovorio je da se upravo probudio i upalio računar. Mada, detaljnije posmatrajući njegove krvave oči poput vampirovih, podočnjake, a potom i loše raspoloženje tog jutra za doručkom – govorilo je da je na računaru proveo i više sati.

Mali Charlie je samo jedan od mnoštvo primjera zavisnika od Interneta. Ova činjenica ima veoma kobne posljedice po zdravlje, ponašanje kao i za uspjeh u školi. Prosječan tinejdžer danas ima optimalno sedam sati sna, a naučnici objašnjavaju da bi trebalo da spavaju oko 10 sati. Iako neuspješno pokušavaju da sakriju činjenicu da su pola dana proveli za računarom, roditelji su ipak svjesni da, zahvaljujući masovnoj pojavi video igrica i društvenih mreža, njihova djeca danas sve manje i manje spavaju.

Tri miliona djece uzrasta od 8 do 15 godina imaju jedan pametan telefon, a svaki treći ima tablet. Statistike pokazuju da 2/3 srednjoškolaca spava sa svojim telefonom. Prema podacima Sleep Foundation čak 65 odsto djece pati od poremećaja sna. Običaj konstantnog provođenja vremena na Internetu je postao toliko ustaličen da su djeca proglašena vampirima, po ugledu na one adolescente koji nikada ne spavaju, kao u poznatim filmovima i knjigama “Sumrak”, koji se bave krvopijama.

Istraživač Dana Bojd, autor knjige “It’s Complicated: The Social Lives Of Networked Teens” dokazao je da mladi ljudi radije biraju hronični umor i pribjegavaju izvrdavanju, nego da spavaju punih 10 sati. Studija je izračunala da današnji tinejdžeri spavaju sat i po vremena manje nego što su njihovi vršnjaci prije deset godina, i to posebno djevojčice jer mnogo zavisnije od društvenih mreža, nego dječaci.

Mama Dženifer je jednog jutra stavila Čarlijev tablet na najviši kuhinjski element, ali on se uz pomoć stolica i varjače domogao svog omiljenog prijatelja – računara. Čarli joj je priznao da nikada ne bi mogao da zaspi bez tableta u svom krevetu, a to je i masovni pokazatelj kod druge djece.

Stavljanje slika na društvene mreže i lavina komentara za djecu predstavljaju veliki izazov, ponekad praćen stresom i panikom, ali zavisnost uvijek prevlada.

Postoje podijeljena mišljenja roditelja – onih koji su i dalje nedovoljno obaviješteni o ovom fenomenu, ali i onih koji polako odustaju od činjenice da će se njihova djeca odazvati pameti. Nedostatak sna kod adolescencije je povezan sa depresijom, samopovređivanjem i gojaznoćšu. Prema “Sleep Council” samo jedan sat manje sna povećava šansu za gojaznošću za čak 30 odsto. Neispavani tinejdžeri su skloni negativnim emocijama, poput straha, bijesa i destruktivnog ponašanja.

Gotovo svi profesori jedne osnovne škole su se žalili na učenike jer su konstantno umorni i nemaju nikakvu pažnju na času, a polovinu djece su okarakterisali kao neposlušnu, jer se od svojih pametnih telefona ni tada ne razdvajaju.

Na fiziološkom nivou, plavo svjetlo koje emituju ovi elektronski uređaji remete lučenje melatonina, inače hormona za regulisanje sna.

Istina je da je tehnologija nezaobilazni dio savremenog života, ali svoje dijete može od toga odvići samo pozitivnim i dosljednim pravilima koji ih uče dobrim navikama. Za početak, naučnici smatraju da pred spavanje pametni telefoni/tableti treba da budu predati roditeljima.

Tužna činjenica je da današnja djeca ne žele da slušaju priče za laku noć i nemaju potrebu za zagrljajem, nego za dopisivanjem na društvenim mrežama. I ako roditelji pokušaju da pročitaju neku priču, djeca će uporedo surfati po Internetu i zadovoljavati svoju glad. Stručnjaci ih s pravom nazivaju “vampirska generacija”. (Aura.ba)