Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici tvrde: Fudbal je zapravo lijek

Preuzmite sliku

Osobe koje rekreativno igraju fudbal imaju niži holesterol, krvni pritisak, otkucaje srca u mirovanju i manje masnog tkiva od neaktivnih ljudi, pokazalo je novo britansko istraživanje.

U usporedbi s nekim drugim vrstama vježbanja uključujući trčanje i zumbu, fudbal je podjednako koristan za zdravlje ali ima dodatnu društvenu, motivacijsku i natjecateljsku komponentu, zaključili su naučnici u radu objavljenom u časopisu British Journal of Sports Medicine.

“Fudbal je učinkovita preventivna mjera širokog raspona i lijek za bolesti koje su posljedice životnog stila za njegove sudionike neovisno o godinama, spolu, razini fizičke spremnosti i nogometnog umijeća”, kaže voditelj istraživanja Peter Krustrup, profesor sporta i zdravstvenih nauka s danskog univerziteta u Odensi.

“Sveukupno, ovo sveobuhvatno istraživanje pokazuje da je fudbal lijek, da je za gotovo sve i da je za čitav život”, kaže Krustrup.

Vježbanje je već dugo jedno od glavnih elemenata nemedikamentoznog pristupa nizu bolesti koje su posljedica stila života poput visokog krvnog pritiska, šećerne bolesti i slabljenja kostiju.

Mnoštvo ranijih istraživanja također povezuje intenzivno vježbanje s poboljšanim stanjem kardiovaskularnog sustava, a vježbe jačanja sa snaženjem kostiju i mišića.

Za potrebe sadašnjeg istraživanja naulnici su ispitali podatke iz 31 ranijeg objavljenog istraživanja o uticaju fudbala na krvni pritisak, broj otkucaja srca, sastav masnog tkiva, metaboličko zdravlje i sposobnost skakanja. U svim istraživanjima znanstvenici su tragali za razmjerima učinka fudbala na te različite aspekte zdravlja i uspoređivali ih s onima koji ne vježbaju ili se bave drugim vrstama tjelovježbe

Fudbal je imao bolji utjecaj na krvni pritisak od neaktivnosti. Kad su znanstvenici upoređivali vrijednost sistoličkog (gornjeg) pritiska utvrdili u da je kod rekreativnih nogometaša prosječno 4,2 milimetara žive niži.

Dijastolički, (‘donji’) pritisak kod nogometaša bio je prosječno 3,89 milimetara žive niži. Korist od fudbala bila je čak i veća kod onih koji su patili od blago povišenog pritiska. Kod njih je fudbal rezultirao prosječno 10 milimetara žive nižim sistoličkim pritiskom i dijastoličkim prosječno nižim 7 milimetara žive. Fudbalski rekreativci s blagom hipertenzijom (pritiskom većim od 130/80 milimetara žive po Američkom društvu za bolesti srca) imali su prosječno 11 mm niži sistolički pritisak i 7 mm žive niži dijastolički pritisak u usporedbi s neaktivnim osobama. Puls u mirovanju kod rekreativnih nogometaša je oko šest otkucaja manji nego kod neaktivnih pojedinaca.

Malobrojna istraživanja koja su uspoređivala nogometaše i druge rekreativce pokazala su da je u pogledu krvnog pritiska, masnog tkiva, otkucaja srca i LDL (tzv. lošeg) holesterola i sposobnosti skakanja, nogomet imao solidne rezultate. (hina)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,