Nedjelja, 22. listopad 2017.
Preuzmite sliku

Bračni par iz Splita: Meso, ribu i jaja nismo okusili 25 godina, a pogledajte nas! (FOTO)

Biti vegetarijanac, i to dvadeset i pet godina, nije mala stvar. Većina ljudi vegetarijanstvo prakticira iz znatiželje, a već nakon godine ili dvije odustanu. Neki i prije.

Piše: Saša Jadrijević Tomas

Evo ja, primjerice, ne mogu zamisliti život bez mesa i jaja. I sada meni svejedu, obožavatelju pancete, nije zaista jasno kako netko desetljećima može jesti samo zelenilo, malo soje, orašastih plodova… i živjeti. Pa čovjek je na vrhu prehrambene piramide, nema crijevo kao u ovce ili kompleksan želudac kao u krave da bi mogao prerađivati biljke i iz njih uzimati sve nutrijente. Ili može?

Uvaženi čitatelji, ovo je priča o sudaru mene mesojeda i uvjerenih vegetarijanaca Ines i Darija Duišin Džunić, bračnog i poslovnog para iz Splita.

Šta nekoga može potaknuti da bude vegetarijanac?

– Moji su roditelji dugi niz godina radili u ondašnjem “Mesoprometu” i čim sam postala osviještenija po pitanju prehrane, etike i ekologije, odlučila sam se suočiti s onim odakle dolazi moja svakodnevna tzv. hrana, te vidjevši užasan prizor u klaonici “Mesoprometa”, zaklela sam se da više nikada neću biti dio tog horora i te patnje. Dvadeset i pet godina nisam stavila meso u usta. Roditelji su, naravno, bili u šoku. Inače, ne jedemo meso, ribu i jaja – kaže Ines koja svoju zakletvu, očito je, čvrsto drži i dalje.

  • Znači, ubijanje životinja bio je ‘okidač’?

    – Da! Ne volimo sudjelovati u ubijanju životinja. Mnogi ljudi imaju kućne ljubimce i svjesni su koliko su ta bića živa, osjećaju sreću, tugu ili patnju. Gotovo kao i ljudi. U tom smislu nema nikakve razlike između psa ili mačke i krave, janjeta ili bilo koje životinje čiji se dijelovi tijela nalaze na mesnom meniju.

    Je li samo to razlog?

    – Postoje i brojni drugi razlozi zašto ne jedemo životinje. Zdravlje je jedan od njih. Naravno, za fizičko zdravlje nije nužno biti vegetarijanac ili vegan, ali čovjek nije samo fizičko biće. Da bismo u ravnotežu doveli svoju fizičku, mentalnu, emotivnu i duhovnu dimenziju života, hrana koja nije proizvod nasilja važan je čimbenik. A kada smo se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća upoznali s raznim istočnim filozofijama i jogom, vrlo je lako i prirodno bilo prijeći na vegetarijanstvo.

    Izbjegavate li odjeću i obuću životinjskog porijekla i sve hemijske proizvode koji su testirani na životinjama?

    – Ne koristimo kožu ni krzno. Koliko je moguće, izbjegavamo i kozmetičke brendove koji obavljaju testiranja na životinjama.

    Je li biti vegatarijanac – i sve ono što nosi takav stil života – teško?

    – Ako radiš nešto što razumiješ, želiš i voliš, to je prirodno, sve ono drugo je teško. Naporno zna biti jedino nerazumijevanje okoline (u Hrvatskoj, vani je to više-manje normalno), ali samo ako ti smeta njihovo mišljenje. Ono uglavnom nije temeljeno na nekim istraženim činjenicama, već je rezultat vjerovanja popularnim mitovima i propagandi stare medicinske garde i mesne industrije, ali mi toliko dugo tako živimo tako da ne samo da nam takva razmišljanja ne smetaju već je i svima jasno kako je s nama sve u redu.

  • Medicinske studije kažu da vegetarijanci prije umiru i skloniji su bolestima?

    – Vegetarijanci najčešće imaju bolju krvnu sliku (pa tako i mi) i općenito manje zdravstvenih problema, a i oduvijek žive dulje od mesojeda. Iako se do tih rezultata došlo još prije pola stoljeća, nova istraživanja (koga zanima) podastiru i konkretne brojke.

    Istraživanja pokazuju da raznovrsna hrana koju vegetarijanci često konzumiraju – voće, povrće, orašasti plodovi, mahunarke – može smanjiti rizik od bolesti poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, kontrolirati BMI i opseg struka te potaknuti bolje funkcioniranje mozga. Vegetarijanci žive u prosjeku 83,3 godine, a vegetarijanke 85,7 godina – što je čak 9,5 godina više od muškaraca i 6,1 godine više od žena koje nemaju takav režim prehrane.

    Ali, postoje studije koje govore da vegetarijanci, a posebno djeca, imaju slabiji imunitet od ljudi koji jedu uobičajenu mesnu hranu?

    – To ne da nije istina, nego je upravo suprotno – daleko je zdravija od standardne, u kojoj roditelj nesvjesno smatra da je komadom mesa sve pokriveno i ne ulaže previše truda ulazeći u detalje. Odakle to meso dolazi i što ima u njemu, veliki je upitnik. Stanovništvo diljem svijeta podiže i othranjuje djecu vegetarijance već tisućama godina.

  • Američka nutricionistička udruga i nutricionisti Kanade izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju čiji je rezultat stav da je “dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije”. British Medical Association i Ministarstvo zdravstva zaključili da vegetarijanska prehrana može osigurati sve hranjive tvari potrebne za razvoj dojenčadi.

    A bili su i konkretni slučajevi roditelja koji su na taj način pogoršali zdravlje djece?

    – Ako se nikada niste našli u krugu djece vegetarijanaca, vjerojatno se pitate je li uopće moguće othraniti zdravu djecu na ovakav način. Bilo je par slučajeva, razvikanih u medijima, u kojima su neki fanatični roditelji neprikladno hranili svoju djecu, pa se time pokušalo generalizirati kako je takva prehrana loša. Svakome tko ima zdrav razum, jasno je da to nema veze s vegetarijanstvom već s neodgovornošću pojedinaca, koja se, nažalost, javlja u svim „prehrambenim skupinama“.

    Dobro, vjerovat ću vam. Kako vi hranite svoje dijete?

    – Naravno da naš sin jede isto što i mi, smatramo da se hranimo jako zdravo i raznovrsno, s dobrim i balansiranim unosom proteina, ugljikohidrata i masti, s dovoljno omega masnih kiselina, željeza itd..

    Neki se stručnjaci ne bi složili s vama…

    – Znali su nam prilaziti ljudi zabrinuti za zdravlje našeg djeteta, ali iskreno kad nam netko priđe s tom pričom, zbog razine neupućenosti, više smo mi zabrinuti za zdravlje njihove djece. Pa ne jedemo mi samo blitvu i krumpire… Osobno poznajem puno djece naših prijatelja i poznanika koja su vegetarijanci od rođenja, a sad su već odrasli ljudi.

    Nije uopće potrebno komentirati njihovo zdravlje i razvoj. Mesna i vegetarijanska prehrana može biti zdrava, a i nezdrava, ovisno o tome što i kako jedete. Naš Arjan je jak, snažan i visok dječak i nikada nije bio bolestan, osim povremene prehlade, kao i bilo koje drugo zdravo dijete.

  • Čitam znanstvene članke o tome kako je vegetarijanstvo loše za djecu, a vi tvrdite drukčije.

    – U Hrvatskoj je osobito velik problem neupućenost i needuciranost djelatnika koji rade s djecom, pa i cijele zdravstvene struke, o koristima i dobrobitima vegetarijanske, a još više veganske prehrane. Uglavnom, zdravstveni djelatnici nisu dobro informirani, što dodatno dolijeva ulje na vatru. Njihova ‘stručna’ stajališta često su obojena društveno uvriježenim stavovima o prehrani, subjektivnim svjetonazorima i osobnim preferencijama, a ‘istraživanja’ na kojima temelje svoja stajališta sponzorirana su od mesne i mliječne industrije ili su naprosto zastarjela.

    Onda naša znanost zaostaje za svjetskom ili…

    – Iako je u svijetu vegetarijanska prehrana prihvaćena u svim javnim institucijama, a njene dobrobiti potvrdili su liječnici, nutricionisti i znanstvenici, stručnjaci na području prehrane u ovom dijelu Europe zaostaju u tom pogledu i preostaje im uložiti buduće vrijeme u edukaciju o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani, kako bi javnost bila objektivno informirana. To je osobito nužno s obzirom da, prema nezavisnom istraživanju, u Hrvatskoj živi oko dvjesto tisuća vegetarijanaca!

    Što mislite o frutarijancima, osobama koje jedu samo voće i povrće?

    – Mislimo da je to oblik prehrane koji može funkcionirati kratkoročno, dok je osoba na nekom detoksu, ali iskreno ne znamo puno o tome. Postoje ljudi koji jedu samo sirovo, a postoje i oni koji jedu samo plodove koji prirodno otpadnu sa stabla. Ako mislite da je to ekstremno, jeste li čuli za bretarijanstvo? To su ljudi koji uopće ne jedu, niti piju. Žive od prane, energije koja dolazi općenito iz prirode – sunca, zraka… Mislite da je to nemoguće? Mi volimo biti otvorena uma, poslušati, istražiti i iskusiti prije nego što o nečemu donesemo svoj sud.

  • Oboje se bavite sportom, a znamo da tijelo nakon treninga zahtijeva dosta proteina, a većina biljnih proteina nema cjelokupan aminokiselinski profil kakav imaju jaja i meso. Dakle, kako obavljate nadoknadu?

    – Bavimo se sportom rekreativno, jer naš posao zahtijeva dosta sjedenja, tako da je teretana izvrsna protuteža. Biljna prehrana obiluje proteinima i, suprotno popularnim mitovima, njihovom kombinacijom postižemo potpuni unos svih aminokiselina, a neke biljne namirnice poput quinoe imaju i kompletni aminoprofil.

    Razlog zašto ste čuli suprotno leži u tome što se ljudi koji šire mit o proteinima nisu potrudili napraviti kvalitetno istraživanje. Razumijemo, uglavnom ljudi ne žele prestati jesti meso, takve ih informacije ne zanimaju i onda je najlakše reći da biljni proteini nisu dovoljno dobri, ali kad biste htjeli prestati jesti meso ili biste zbog nekog razloga morali to napraviti, vrlo lako biste doznali sve što vam je potrebno. Kao i svemu u životu – kad postoji želja, postoji i način.

    ‘Stari’ bilderi kažu da nema mišića bez mesa.

    – U svijetu fitnessa i bodybuildinga uglavnom se priča o proteinima jer su oni potrebni za izgradnju mišićne mase. Pogotovo su ljudi koji tek počinju (ali i većina ostalih) i brzo žele vidjeti neke rezultate preplašeni unose li dovoljno proteina. Kao da proteina nema u izobilju… U zapadnjačkom stilu prehrane unosimo možda i previše proteina. Činjenica je da ako u svoje tijelo unosiš hranu, pravu, cjelovitu hranu, unosiš i protein. Nema smisla govoriti o izvorima proteina, jer bilo koja cjelovita hrana je izvor proteina.

    Naravno, neke namirnice sadrže veći postotak od drugih. U mesu nema aminokiselina koje životinje ne dobivaju iz biljaka, ili koje ljudi također ne mogu dobiti iz biljaka. Postoje brojne studije o tome kako kombinirati vegetarijansku prehranu kako biste došli do ‘svih’ proteina, ali u konačnici, ako jedete raznovrsno, nemate se oko čega brinuti. Nije važno da u jednom (svakom) obroku unesete baš sve aminokiseline, tijelo ‘zbraja’ ono što se unese tijekom dana.” (Slobodna Dalmacija)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,