Iako je ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu uvjet za stvaranje demokratskog društva, žene su i dalje upadljiva manjina u političkom životu u Bosni i Hercegovini.

U domaćoj, ali i međunarodnoj legislativi, propisan je minimum od 40 posto učešća žena u upravljanju i odlučivanju. Ovaj standard, međutim, još nije ispunjen.

U razgovoru za Fenu, predstavnice političkih stranaka, nevladinog sektora te aktivistkinje govorile su o razlozima znatno manjeg učešća žena u politici te na koji način ih osnažiti u njihovoj borbi za ravnopravnost.

Članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Besima Borić smatra da je važno razgovarati o tome koliko su pitanja, za koja su žene više zainteresirane nego muškarci, prisutna u bh. političkom diskursu u javnosti u parlamentima.

– Treba se malo odmaći od stalnog prebrojavanja i potenciranja koliko nas ima u brojevima i procentima kao pitanja koje jeste važno, ali ne i najvažnije – kazala je.

Drugo važno pitanje za žene jeste, dodaje Borić, da li se žene dovoljno koriste prostorom koji već imaju i u strankama te u javnosti pa da često zbog svoje prirode, a i nedovoljne demokratičnosti u strankama, žene ostaju u sjeni.

– Živimo u društvu nejednakosti, nepravde i diskriminacije. U takvom ambijentu teško se može govoriti o ravnopravnosti spolova i rodnoj ravnopravnosti. Potrebno je raditi na stalnoj demokratizaciji odnosa, izgradnji partnerstva s muškarcima, promjeni sistema u korist jednakih šansi za sve i socijalne pravde – zaključila je Borić.

Direktorica Westminster fondacije za demokratiju u BiH Nerina Čevra pak smatra  da postoje tri glavna problema, a to je da glasačice ne osjećaju da ih žene mogu u nekim stvarima bolje predstavljati, da kandidatkinje nisu proaktivne i borbene u svojim zahtjevima da budu na kandidatskim listama, te zakonodavstvo, pogotovo birački odbori unutar izbornog zakona.

– Kažu izbore ne dobijaju glasači nego brojači. Kvote će uvijek biti tema, ali mislim da veza između biračkih odbora i ravnopravnosti u izbornom procesu je nešto što nije dosad potegnuta tema – poručila je Čevra.

Također je naglasila da žene koje namjeravaju da budu na kandidatskim listama 2018. godine,  moraju napraviti svjesnu odluku da hoće da se upuste u politiku, i kada to odluče, onda moraju prihvatiti i neke stvari koje su dio konteksta u kojem se nalaze, i da djeluju u skladu s tim.

Zastupnica Demokratske fronte (DF) u PSBiH Maja Gasal – Vražalica najvećim problemom smatra to što kandidatkinje nisu dovoljno osnažene da bi ravnopravno učestvovale u procesima formiranja kandidatskih listi, što znači da mnoge članice najviših organa stranke nemaju dovoljno hrabrosti da u procesu formiranja listi iskažu nezadovoljstvo zbog neravnopravnog pozicioniranja žena na kandidatskim listama.

– Zbog toga vrijedi partijsko pravilo da će se na prvim i na pozicijama koje garantiraju pozitivan ishod naći muškarci. Nisam za pozicioniranje bilo koga na bilo koje mjesto samo zato da bi se zadovoljila forma i ispoštovao Zakon o ravnopravnosti spolova, stoga svi mi  moramo konačno otvoriti temu i preispitati koje to kvalitete posjeduju muškarci, pa im je na svim listama zagarantirana prva pozicija – poručila je Gasal-Vražalica.

Nezavisna konsultantica i politička aktivistica Emina Pašić smatra da je konzervatizam u pristupu lidera političkih stranaka i stranačkih kolega prilikom tumačenja pretpostavljenih želja i navika biračkog tijela predstavlja prepreku snažnijoj političkoj i medijskoj promociji kandidatkinja u izbornim procesima. Dodaje da su birači i biračice u Bosni i Hercegovini sasvim sigurno spremni podržati kandidatkinje koje imaju javnu i iskrenu podršku svojih stranaka, stranačkih lidera i – prije svega – jasnu agendu i politički stav koji zastupaju.

– Nekompromitirane i snažne žene u izbornom procesu imaju potencijal da osvježe zagušenu i kontaminiranu političku scenu novim idejama, licima i pristupima u rješavanju problema, te vrate povjerenje dijela glasačkog tijela i animiraju tradicionalno apstinirajuće glasače da se u ovom smislu aktiviraju i izađu na izbore – kazala je Pašić.

Na strankama je, dodaje, da ih prepoznaju, javno i medijski podrže te na taj način ukažu  dodatno poštovanje i odgovornost prema svojim glasačicama i glasačima.

Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i zastupnica Saveza za bolju budućnost Jasna Duraković zastupa mišljenje da otvorene liste s rodnim kvotama unapređuju zastupljenost žena u politici te da su u BiH otvorene liste doprinijele da žene na listama imaju jednake mogućnosti da budu izabrane u zakonodavne organe vlasti, bez obzira na to na  kojem se mjestu na listi nalazile, ako dobiju dovoljan broj glasova.

Međutim, dodaje, u tradicionalnom i poprilično patrijarhalnom društvu u BiH, optimizam i povjerenje da se biračko tijelo neće voditi stereotipima o rodnim ulogama prilikom izbora svojih predstavnika u vlasti je luksuz koji žene sebi ne mogu priuštiti.

Duraković smatra da problem predstavlja i isključivanje žena iz svih ključnih reformi koje je Bosna i Hercegovina pokrenula, gdje stavovi žena ostaju nevidljivi, jer se procesi vode u zatvorenom krugu političkih lidera.

– Dodatna prepreka jeste činjenica da su žene manjina i u rukovodećim tijelima političkih stranaka te teško mogu staviti pitanje rodne ravnopravnosti u fokus jer programi stranaka često samo deklarativno podržavaju principe rodne ravnopravnosti – zaključila je Duraković.

Novinarka RSG Radija Vedada Šećerbajtarević kaže da je problem žena u politici najvidljiviji u izvršnoj vlasti te da se poštuju samo zakonska rješenja koja propisuju koliko žena treba biti na kandidatskim listama, ali ne i koliko ih treba biti zastupljeno u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti.

Smatra da prije svega treba mijenjati zakonsku regulativu, a da su za to dobra prilika predstojeće izmjene Izbornog zakona ili Zakona o Vijeću ministara.

– No, treba svakako mijenjati i svijest samih žena. Moraju prije svega htjeti biti liderice, a ne samo logistika u političkim partijama – zaključila je Šećerbajtarević.

Sekretarka Asocijacije žena Stranke demokratske akcije (SDA) Jasmina Ikanović ističe da je problem patrijarhalno društvo, u kojem se smatra da je politika isključivo muški posao te da treba raditi na promjeni tog mišljenja kod svih građana, educirati i osnažiti žene da bi se mogle izboriti za svoje pozicije, prvo u svojoj bazi.

– Također, treba razviti saradnju s medijima i promovirati žene i njihove aktivnosti. Žene i kada budu izabrane, nisu dovoljno angažirane i vidljive – poručila je Ikanović.

Zastupnica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Skupštini Srednjobosanskog kantona Suzana Krišto kaže da je stav ove stranke da žene trebaju biti ravnopravno zastupljene te da to pokazuju po broju žena na odgovornim pozicijama i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti.

– Najveće prepreke u političkoj karijeri predstavljaju  predrasude. Kao i u svakom poslu postoje oni dobri, pametni, sposobni i vrijedni ljudi, kao i oni koji to nisu, bez obzira na spol. Kod nas je problem u patrijarhalnom, tradicionalnom okruženju – kazala je.

Dodala je da će procesi boljeg programskog definiranja političkih stranaka i usmjerenost na konkretne aktivnosti i rezultate pozitivno djelovati na trend uključivanja žena u politiku u BiH.

Predstavnica Udruženja Infohouse Anesa Omanović ocijenila je da je problem neravnopravnosti u izbornom procesu i dalje na začelju političkog interesovanja vlasti u BiH te da se njime, nažalost, bavi samo civilno društvo.

– Žene su i dalje tu na kandidacijskim listama, kako bi se ispoštovale kvote, ali poslije izbora ih nema. A nema ih zato što nemaju stranačku podršku koja je preduslov za podršku glasača – poručila je.

Osmanović smatra neophodnim da političke stranke pokažu snažniju opredijeljenost za ovu temu te da pitanje ravnopravnosti spolova dođe na političku agendu, ali na način da o njemu raspravljaju donosioci odluka. (Fena)