Subota, 3. Decembar 2016.
Preuzmite sliku

Zašto se na novi Pravilnik o lijekovima čekalo godinama i ko je najviše profitirao za vrijeme anarhije?

Novi Pravilnik o lijekovima, koji bi konačno trebao urediti anarhični farmaceutski sistem u BiH, već bi početkom naredne godine trebao da zaživi. Profitiraće, kažu, i država i građani.

Pokušali smo saznati zašto se na pravilnik čekalo godinama i ko je u vrijeme anarhije najviše profitirao na račun građana, piše N1.

Vahida Ćatić već deset godina boluje od multipla skleroze. Trenutno je na banjskom liječenju. Pored banje, terapija koja joj godinama pomaže je lioresal. Koristi ga otkako je i saznala za ovu dijagnozu. Kaže, u zemljama regiona ovaj lijek je na esencijalnim listama, a u apotekama je drastično jeftiniji nego u sarajevskim apotekama. Zato ga je davno prestala nabavljati u BiH.

“Preko mojih prijatelja nabavljala sam iz Zagreba, tj. preko njihovih prijatelja koji su medicinski radnici. Jedno vrijeme oni su mi slali autobusom i to je bio otežan put da dođem do Lioresala a da prođem jeftinije. Do prije dvije godine sam počela ovaj lijek nabavljati iz Splita i uglavnom iz Hrvatske”, kazala nam je.

Zbog ograničene esencijalne liste, najskupljih apoteka u regionu pacijenti sa drugim oboljenjima i terapijama bili su primorani potražiti alternativu. Na taj način država, koja je nedavno dobila prvi Pravilnik o lijekovima, gubila je milione konvertibilnih maraka godišnje. Usvajanjem pravilnika, kažu, osim države, profitiraće i pacijenti. Maksimalna cijena lijekova od sada će regulisati tržište.

“To znači da oni koji su se do sada takmičili potpuno slobodno će imati neku maksimalnu cijenu i nastaviće da se takmiče ispod te cijene, što znači da će biti i neki indirektni efekti stupanjem na snagu ovog Pravilnika u smislu ušteda”, tvrdi Aleksandar Zorlak, v.d. direktora Agencije za lijekove BiH.

Pravilnik, u sličnoj formi, donesen je još prije pet godina. Međutim, otkako je i zvanično usvojen od strane Vijeća ministara BiH, ostao je mrtvo slovo na papiru.

Odgovornih za neprovođenje zvaničnog dokumenta nema ni na papiru. Mnogi su stava da je upravo tada farmaceutski lobi pokazao da je iznad sistema. Nije teško biti iznad sistema gdje je umjesto stručne, bitnija stranačka, entitetska, nacionalna pripadnost. Član Stručnog vijeća smatra da Agencija za lijekove mora biti regulatorno, nezavisno, stručno, a ne stranačko i podobno tijelo.

“Što je vezano za politički sistem koji je kod nas nažalost ustrojen tako kako jeste. A ako onda imate sukob političkih interesa u svemu tome, onda imate nakaradne situacije i nije to pitanje samo ove agencije već i drugih institucija, jer jedni nastoje da one funkcionišu, a drugi ulažu napore da se taj put funkcionisanja što više uspori”, smatra Nedžad Mulabegović, član Stručnog vijeća Agencije za lijekove BiH.

Podsjetimo da je imenovanje postojećeg saziva Stručnog vijeća 2008. godine, danas u tehničkom mandatu, izazvalo negodovanje u javnosti, uz ostalo zbog sukoba interesa. Među članovima su vlasnici apoteka, uposlenici farmaceutskih kompanija, parlamentarci.

Jučer usvojeni Prijedlog o izmjeni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji se odnosi na imenovanje Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i propisuje sastav, mandat, način odlučivanje i druge obaveze vijeća.

Međutim, izmjene ovog zakona ne predviđaju utvrđivanje odgovornosti članova vijeća ali i predstavnika vlasti za vrijeme čijeg mandata su građani plaćali enormne cijene lijekova i nanesena ogromna šteta zdravstvenom sektoru u BiH.