Nakon završetka ljetne sezone u susjednoj Hrvatskoj, mnogi radnici koji rade sezonske poslove na Jadranu sele se na Alpe jer Austrijanci traže sezonske radnike. Tako je velika potražnja za kuharima, konobarima, spremačicama, ali i profesionalcima – kvalificiranim kuharima, fizioterapeutima, maserima, kozmetičarkama…
Njemačka, Slovenija… Govori se o čak oko 30.000 ljudi. Nude se plaće od 1600 do 2000 eura, koje su za “obične” ljude u BiH i dalje, nažalost, nedostižne. Kako su kazali iz hrvatskih firmi za posredovanje za Slobodnu Dalmaciju, najveća je potražnja za radnom snagom u Salzburgu, Tirolu i Vorarlbergu, a poželjno je svakako poznavanje njemačkog jezika. Angažman sezonaca traje pola godine, a radnicima su osigurani hrana i smještaj. Što se tiče sezonskih poslova u EU za bh. radnike, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali su nam kako nisu dobili ni jedan upit ni oglas za sezonsko zapošljavanje bh. građana ni u jednoj državi.
– Što se tiče programa za zapošljavanje u inostranstvu, i dalje su aktualna zapošljavanja u Sloveniji na osnovi sporazuma o zapošljavanju te Njemačkoj na osnovi dogovora o posredovanju u zapošljavanju osoba sa srednjom medicinskom školom – kazao nam je Boris Pupić, stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije. Tako nam je dostavio i podatke za radnike koji su preko ta dva programa zaposleni u ove dvije države u posljednje četiri godine, odnosno od 2013.
Riječ je uglavnom o onima koji nemaju hrvatske putovnice, odnosno onima kojima su potrebne radne dozvole. Za Sloveniju je od 2013. izdano 16.198 radnih dozvola, samo u ovoj godini do 18. septembra čak 6212 radnih dozvola, prenosi Večernji.ba. U 2013. godini zaprimljena su 624 radna oglasa te je po oglasima raspisano 1465 slobodnih radnih mjesta, dok je izdana 661 radna dozvola. Taj se broj s godinama povećavao te je prošle godine bilo 3625 oglasa za 10.035 radnih mjesta, a izdano je 4778 radnih dozvola.
Pregovaranje i razgovori –
U dosadašnjem toku realizacije sporazuma o zapošljavanju bh. državljana u Sloveniji, najviše su se tražili radnici iz Bosne i Hercegovine sa zanimanjima vozača (razne kategorije uključujući i međunarodni promet) – oko 30% oglasa, zavarivača, armirača, zidara, elektroinstalatera, bravara, fasadera, a potom građevinski radnici. Što se tiče Njemačke, broj zaposlenih od 2013. do danas iznosi 3276, koliko je izdano i radnih dozvola. A počelo je 2013. sa 176 radnih dozvola, dok ih je u 2016. izdano 1079.
Od januara do 28. septembra ove godine izdano je 575 radnih dozvola. – Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH uredno su odjavljene sa zavoda nezaposlenih te imaju pravo na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inozemstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje evidentirati svoj odlazak – kazao nam je Pupić. Tako da je broj ljudi koji rade u ovim državama kudikamo veći. Po pitanju sezonskog rada, vide se određeni pomaci. To je vidljivo po intenzivnim razgovorima koji su posljednjih dana vođeni između ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića i hrvatskog ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, a koji su najavili otvaranje pregovora po tom pitanju kako radnici iz Bosne i Hercegovine više ljeti sezonski ne bi radili “na crno”, već ostvarivali svoja prava.
