Fakulteti u Bosni i Hercegovini uskoro u novu akademsku godinu primaju hiljade mladih koji bi željeli steći stručno zvanje. Ali da li će svi oni naići na dobar odaziv poslodavaca nakon što završe studije?
Prilikom odabira budućeg zanimanja, većina naših studenata nije upoznata sa time koliko koje zanimanje ima perspektivu u budućnosti te kakav je nivo plata u pojedinim oblastima. Također oni ne raspolažu podacima o tome koja su zanimanja deficitarna, a kojih zanimanja ima previše na bh. tržištu.
Ovakva situacija doprinosi neusklađenosti obrazovnog sistema sa stanjem na tržištu, koje proizvodi one kadrove kojih već ima previše na tržištu, dovodeći hiljade diplomanata u stanje nezaposlenosti po okončanju studija.
Svake godine portal Posao.ba pravi istraživanje o tome koliko se uopšte isplati studirati u BiH. i kojih zanimanja nedostaje na bh tržištu rada.
Edina Šehović, marketinški stručnjak, sa ovog portala kaže kako je trend najtraženijih zanimanja u BiH ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na protekle godine, pa su rezultati godišnje analize tržišta rada za 2014. godinu slijedeći:
– Podaci pokazuju da su sljedeća zanimanja bila najtraženija: Operater u pozivnom centru (5.3%), Prodavač/Trgovac (5.2%), Komercijalista (5.1%), Programer (3.6%), Ugostiteljski radnik (2.8%), Menadžer (2.7%), Monter u građevini (1.5%), Građevinski inženjeri (1.4%), Kreditni službenik (0.9%) te Saradnik u projektima (0.9%), kaže Šehović.
Što se tiče suficitarnih zanimanja, odnosno onih u kojima je ponuda poslova tokom 2014. godine bila manja u odnosu na potražnju, tu situacija izgleda ovako: najviše zaposlenih ima u oblastima Administrativnih usluga, konsaltinga, ekonomije i finansija, komercijale i prodaje te transporta, skladištenja i logistike.
S druge strane, postoje određene kategorije zanimanja koje su, uslovno rečeno, problematične kada je u pitanju tržište rada BiH.
– To su kategorije poslova u kojima je ponuda poslova bila veća od potražnje, odnosno oglasi za posao na koje kompanije nisu dobile adekvatan odziv kandidata, kojih nema dovoljno ili nikako na našem tržištu, a to su: “Informatika – software, poljoprivreda – ribarstvo – šumarstvo, zaštitarske usluge, zanatske usluge te turizam, navodi ona.
Ističe kako se mladi i dalje odlučuju za društvene smjerova jer se nastavljaju voditi tradicionalnom logikom koja je u bh. društvu decenijama preovladavala, a to je da svakoj kompaniji treba ekonomista ili pravnik, zanemarujući time objektivne pokazatelje koji govore o tome koliko je navedenima ali i drugim zvanjima društvenog (ali i prirodnog) smjera, naše tržište rada već uveliko prezasićeno.
– Ovo dalje dovodi do nastavka hiperprodukcije kadrova kojih u BiH ima i više nego dovoljno, a tržište ostavlja u nedostatku kadrova iz oblasti inžinjerskih, tehničkih, zdravstvenih, poljoprivrednih oblasti za kojima postoji realna potreba i koje kompanije na bh. tržištu sa poteškoćama pronalaze ili ih u našoj zemlji ne mogu pronaći nikako, zaključuje sagovornica.
(Elvir Padalović, BUKA)
