Zavod za javno zdravstvo TK je još ranije izdao upozorenje zbog UV zračenja. Glavni je izvor ultraljubičastog zračenja u okolišu sunce.
Postoje tri vrste UV zračenja i to:
UVA (dugotalasno- talasne dužine od 320 do 400nm)
UVB (srednjetalasno- talasne dužine od 280 do 320nm)
UVC (niskotalasno- talasne dužine manje od 280nm)
U gornjem sloju atmosfere stratosferi djelovanjem UV zraka na molekul kisika nakuplja se ozon čija je uloga apsorpcija UV zračenja te zaštita zemlje od njegovog štetnog djelovanja. Razrjeđivanjem stratosfere odnosno pojavljivanjem ozonskih rupa povećava se uzloženost UV zračenju na zemlji.
UVC zrake se upotpunosti resorbuju u stratosferi i ne stižu do zemljine površine. Stratosferski ozon apsorbuje i jedan dio UV B zraka, ali samo mali dio UVB i UV A zraka dopiru do zemljine kore.
Najjače karcinogeno djelovanje ima UVB zračenje ,koje se smatra odgovornim za oštečenje kože te nastanak karcinoma kože.To zračenje ima 1000 puta jače eritematogeno djelovanje od UVA zračenja te uzrokuje sunčane opekotine.
Budući da UVA zračenje ima veću talasnu dužinu ono dublje prodire u kožu i može imati ulogu u nastanku melanoma. Jačina uvb zraka zavisi od godišnjeg doba i doba dana dok UVA zraci ne mijenjaju svoj intenzitet i jednako su opasni u svako doba dana ili godine.
Izloženost UV zračenju može rezultirati akutnim i kroničnim učincima na zdravlje kože (eritem, starenje kože, rak kože) očiju (fotokeratitis, snježno sljepilo, katarakt) i imunološkog sistema. Dok UV-B zračenje uglavnom uzrokuje eritem i različite vrste raka kože, UV-A zračenje ima izrazit učinak na potkožno tkivo i može promijeniti strukturu kolagena i elastičnih vlakana ubrzajući starenje kože. Važno je naglasiti da koža ima kapacitet prilagođavanja UV zračenju proizvodnjom melanina koji štiti od UV izloženosti, dok ljudsko oko takav kapacitet nema. Prema mnogim istraživanjima UV zraci direktno su odgovorni na nastanak najozbiljnije vrste raka kože-malanoma. Zato lica sa velikim brojem mladeža moraju biti posebno oprezna pri izlaganju suncu ne trebaju se sunčati i obavezno moraju koristiti zaštitne kreme i nositi majice, šešire sa širokim obodom i sunčane naočare. Na incidencu raka kože utiče i dužina i intenzitet izlaganja UV zračenju i genetske predispozicije.
Štetnost sunčevog zračenja za djecu
Oštećenja kože počinju već sa prvim izlaganjem suncu i kumulativnog su karaktera. Dječija koža je osjetljivija na sunce i lakše izgori nego koža odraslih.Zato djecu do 6 mjeseci ne bi uopšte trebalo izlagati suncu, a stariju od 6 mjeseci zaštititi prikladnom odjećom, kapama, šeširićima i sredstvima za zaštitu od sunca namjenjenim djeci, koja apsorbuju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu.
Kako se pametno sunčati
Zbog veoma štetnog dejstva, sunce je najbolje izbjegavati u peridu između 10 i 17 sati uz korištenje preparata za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom. Na kožu nanose 30-60 min. Prije izlaska na sunce kreme,losioni,ulja sa UVA i UVB filterom , a svakako treba voditi računa da se vodom ispiraju sa kože pa je nakon intenzivnog znojenja ili kupanja neophodno opet namazati kožu. Ukoliko ste na moru ili često boravite u vodi , koristite vodotpotrne kreme čime bi vaše tijelo bilo zaštičeno određeno vrijeme u vodi, jer se sunčevi zraci prelamaju i prolaze čak i kroz vodu. Budite pažljivi i kad je oblačno, jer UV zraci prodiru kroz oblake pa možete izgoriti, a da to i ne osjetite. (Tuzlanski.ba)
