Subota, 3. Decembar 2016.
Preuzmite sliku

Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH: Ne može biti saradnje s Fikretom Abdićem, on je ratni zločinac

Ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako neće sarađivati sa novoizabranim načelnikom Općine Velika Kladuša Fikretom Adbićem, jer se radi o ratnom zločincu. 

“Stavio sam Veliku Kladušu na stranu. Vi znate kakav sam ja čovjek i diplomata i moram to javno da kažem. Nije meni uopšte prihvatljivo imati veze i odnose sa osuđenim ratnim zločincima ni u kakvom slučaju. Ni primiti povelje sa njima, ni razgovarati sa njima dok su izabrani načelnici. Nije dobro da je to moguće u 21. vijeku, da osuđeni ratni zločinac može da bude i kandidat, a ne čak i izabran. Rješavanje tog pitanja treba da bude viši prioritet”, rtekao je ambasador Moore.

Misija OSCE-a u BiH odbila je da primi priznanje Narodne skupštine RS-a povodom 20. godišnjice njenog postojanja upravo iz razloga što su ista dodijeljena osuđenim ratnim zločincima Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću.

Ambasador Moore kaže kako se presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga moraju sprovesti i ispoštovati.

“Činjenica jeste da postoji ogromna razlika između tih evropskih, međunarodnih standarda i Dejtonskog sporazuma u BiH. U BiH imate konstitutivne narode i u entitetima nije situacija ravnopravna. Ako si Bošnjak u RS-u ne možeš da budeš kandidat za Predsjedništvo BiH. Ako si Srbin u FBiH ne možeš da budeš kandidat. Ako si Jevrej ili Rom, Crnogorac ili Jugosloven ne možeš nikako da budeš kandidat ni u jednom ni u drugom entitetu. Svi, kada to saznaju, svi koji to shvataju, razumiju da je to pogrešno. To uopšte nije u skladu sa međunarodnim standardima”, rekao je Moore.

– Izmjene Ustava BiH domaće rješenje –

Na EU je navodi da odluči kada, u kojoj fazi bi BiH morala to riješiti.

“To jeste izazov i prioritet svih nas u međunarodnoj zajednici, ali to je ustavno pitanje. I veoma bitno je ponoviti Ustav jeste samo u domaćim rukama, političara u BiH. Niko u međunarodnoj zajednici ni u Briselu, ni u Washingtonu, ni Moskvi, Zagrebu, Beogradu ni u Ankari ne može promijeniti Ustav BiH. Samo domaći politički lideri u BiH, demokratskim putem, odnosno konsenzusom, to mogu riješiti. Kada nema konsenzusa, kada nema napretka sa domaće političke strane, neće biti tih promjena. Onda put ka integracijama, prosperitetu će biti sve duži i teži”, poručio je Moore.

Istakao je da želi da vidi da Bosna i Hercegovina ispunjava sve svoje uslove prema OSCE-u. U kontekstu toga, naglašava Moore, najbolji put ka tom cilju jeste evropski put, put ka integracijama.

“Naravno, to jeste i državna politika sva tri člana Predsjedništva BiH. Veoma važno je da je BiH napredovala na tom putu, da je bliža EU.  Spisak pitanja, odnosno Upitnik je nešto što BiH mora u bliskoj budućnosti završiti. Nadam se uspješno. Nadam se da će to moći uraditi tokom iduće godine. Što se tiče sljedećih koraka, ne mogu govoriti u ime Delegacije EU u BiH, to zavisi od država članica EU, od Evropskog vijeća u Briselu, ali želimo da vidimo da BiH ide sve više naprijed. Misija OSCE-a u BiH jeste tu na raspolaganju svim Bosancima i Hercegovcima, da bi BiH imala sve više prosperiteta, stabilnosti, poštovanja prema ljudskim pravima, obavezno susjedima i komšijama. Sve je to moguće u okviru državne politike koja uključuje i evropsku budućnost za BiH”, smatra Moore.

– Stanje u Mostaru tragično – 

Navodi da nije za Misiju OSCE-a u BiH odlučiti u ime svih Bosanaca i Hercegovaca ako će biti spajanja izbora u jednu godinu ili ne kao što je otvoreno kao mogućnost.

“Vidim bitne i značajne razlike na lokalnom nivou u poređenju sa višim nivoima. Ima tu dobrih primjera, koji možda ne odgovaraju nekim ljudima i nekim strankama, ali činjenica jeste da su u 15-tak općina izabrani načelnici koji su ili nezavisni kandidati bili, među njima ima i žena, ili da pripadaju manjim strankama. Ima još jedna bilješka u vezi sa time što se tiče Velike Kladuše, ali činjenica jeste da te veće političke snage igraju i veću ulogu tokom predizborne kampanje za Predsjedništvo BiH, za entitete, kantone u FBiH. Na lokalnom nivou vidimo i puno veoma efikasnih, uspješnih načelnika i gradonačelnika koji imaju odlične kontakte i veze i odnose sa svojim sugrađanima – Srbi koji su u dobrim odnosima sa Bošnjacima, Bošnjaci koji su u dobrim odnosima sa Hrvatima… Kada govorimo samo o državnoj politici izgleda da neke stranke mrze sve druge stranke. Na lokalnom nivou vidimo i puno državnika, iskreno da vam kažem”, ocijenio je Moore.

Što se tiče spajanja lokalnih i općih izbora, navodi ambasador Moore, može da bude i više javnih debata o toj temi. Nije to neki međunarodni princip, navodi, “da može, da mora, da ne može”. Ističe, kada su vodili razgovor o promjenama Izbornog zakona BiH, naglašava da mora reći da postoji daleko važnijih i većih prioriteta.

“Pitanje spajanja izbora mislim nije toliko bitno, kao i neka druga pitanja u vezi sa Izbornim zakonom BiH”, ističe Moore.

To što izbora u Mostaru nema više od osam godina Moore kaže, ne da je žalosno, nego da je tragedija. Građani ni na lokalnim izborima 2016. godine nisu mogli izabrati ni gradonačelnika ni vijećnike u Gradskom vijeću Mostara, dodaje on.

“To je nedostatak demokratije. Lako mi je da kažem da ta situacija nije prihvatljiva. Ali, jeste ista situacija više od osam godina uprkos svega što smo mi rekli iz međunarodne zajednice. Bilo je puno pokušaja i domaćih vlasti, političara uz pomoć, podršku međunarodne zajednice i uoči lokalnih izbora 2016. da se to riješi. Bilo je nekoliko pozitivnih koraka. Nije to nešto u tome da Misija OSCE-a igra vodeću ulogu. Naravno, razne ambasade SAD-a, Velike Britanije, Ured visokog predstavnika su uložili puno snage u rješenje Mostara. Nadamo se da će, ipak, i politički lideri mislim najviše predsjednici vodećih stranaka u Mostaru, HDZ-a BiH i SDA, da bi mogli naći neko rješenje. Naravno, mi živimo u demokratskom društvu i rješenje mora uključiti i sve Mostarce i Hrvate i Bošnjake i Srbe. Ja mislim da je to pitanje ipak za političke lidere”, rekao je Moore.

– Situacija u Stocu zabrinjavajuća – 

Sumnja, kaže, iako jeste to u skladu sa Ustavom i zakonima, da će Ustavni sud BiH odvojeno naći neku odluku za Mostar. Smatra, kao i njegove kolege u međunarodnoj zajednici, da bi domaći politički lideri, posebno predsjednici SDA i HDZ-a BiH, morali naći neki kompromis u korist svih Mostaraca.

“Situacija u Stocu je veoma zabrinjavajuća. Kada smo čuli 2. oktobra o događajima u Stocu tokom izbora mi smo veoma brzo reagovali i imali smo negativne zaključke da je to mogući izvor veće krize. Jasno je svima da već godinama postoji mnogo tenzija u Stocu. Imaju i oni taj veoma užasan fenomen dvije škole pod jednim krovom. Nije to jedina općina u FBiH u kojoj je to problem, ali ipak nešto oštrije, komplikovanije nego u drugim, čak i susjednim općinama u Hercegovini. Iz svih tih razloga mi zajedno sa drugim kolegama iz međunarodne zajednice smo planirali biti prisutni tokom izbornog dana u Stocu. Da budem jasan, bilo je i puno domaćih posmatrača, Misija OSCE-a u BiH nije imala posmatrače, ali prisutni smo bili kao i svaki dan. Vi ste nas mogli naći svugdje na svakom ćošku BiH. Kada smo saznali o tim događajima, nisam sudija, ni istražitelj, ni pravnik, ali moram da kažem bilo je puno krivice i ne samo na jednoj strani. To je nešto što je dokazala Centralna izborna komisija BiH. Ja se plašim da neće biti tako lako ponoviti, popraviti te izbore. Kao što smo rekli i tada, demokratija je bila ukradena od Stočana.”, smatra Moore.

Kaže kako je Misija OSCE-a u BiH odlučila odmah otvoriti privremeni Ured OSCE-a koji radi mjesec i pol u centru Stoca kao “uši i oči međunarodne zajednice”. Nemaju, navodi, “nikakvu ulogu u vezi sa izborima, ali žele da vide i smanjenje tenzija”.

“Ovih dana smo čuli prijetnje sa strane jednih, a potom i drugih veterana šta će oni kao što kažu uraditi sa golim životima. Veoma je to žalosno i veoma opasno. Ja imam naravno i svoje lične stavove, svoja lična mišljenja, ali moja privatna mišljenja ne mogu uticati na realnost. Mi moramo poštovati i pravila, zakon, vladavinu prava i u ovom kontekstu odluke domaćih institucija. CIK BiH ima i svoje odluke u vezi sa Stocem. Sljedeća faza sada je da moramo da čujemo odluke Apelacionog odjela Suda BiH. Najvjerovatnije ovih dana saznat ćemo šta i oni misle. Krivice nisu samo na jednoj i drugoj strani. Poštujemo odluke CIK-a BiH i nadamo se da će biti što prije moguće obnoviti te izbore u ime svih Stočana Hrvata, Bošnjaka i ostalih”, naveo je Moore.

– Postepenop ukidanje fenomena dvije škole pod jednim krovom – 

Kaže kako bi bilo veoma lijepo kada bi imao tzv. čarobni štapić i samo da kaže jednom i sve riješi kada je u pitanju otklanjanje segregacije kroz postojanje dvije škole pod jednim krovom u pojedinim dijelovima FBiH.

“Neki ljudi, moje kolege, još uvijek sanjaju da je moguće odjednom, jednim govorom, nekim riječima, možda oštrijim sve odjednom promijeniti i riješiti. Ja imam zaključak da nije to moguće iz raznih razloga da budem potpuno praktičan, iskren i otvoren jer obrazovanje nije nadležnost samo jedne institucije u BiH. Na državnom nivou  Adil Osmanović igra veoma važu ulogu kao ministar civilnih poslova BiH koji može organizovati i to radi dosta često skupove sa ministraima obrazovanja, odnosno prosvjete o tim bitnim pitanjima. Ali, ipak nema ulogu da može sve odjednom promijeniti“, poručuje Moore.

Obrazovanje, navodi, jeste predmet, nadelžnost i odgovornost nižih nivoa vlasti. U RS-u je to entitetski nivo, a u FBiH na kantonalnom nivou, iako imamo, ističe i federalnu ministricu obrazovanje, ali čak i u nekim kantonima, Zeničko-dobojskom neke općine koje imaju nadležnost za obrazovanje kao što je to Usora i Žepče. To, kaže, taj kantonalni ustav dozvoljava dok u drugim kantonima ta opcija, ne postoji.

“Morate odvojeno sa raznim direktorima škola, roditeljima sa vjerskim zajednicama, sa domaćim, lokalnim političkim liderima, kantonalnim, entitetskim ministrima govoriti. Nije situacija sa obrazovanjem ista u svakoj školi. To zavisi od učenika, đaka koliko ih ima iz jednog drugog, trećeg i više naroda. Nekada je to pitanje samo ime škole da je za neke narode to uvredljivo. Pa, tu je pitanje udžbenika, simbola na diplomama – svjedodžbama ili pitanje naziva jezika u RS-u. Na kraju krajeva, svi u međunarodnoj zajednici žele imati i vidjeti uspješne đake, učenike i studente u BiH i da vidimo uspješnu omladinu. Svi roditelji u BiH, bilo u Istočnom Drvaru, Istočnom Sarajevu ili Tuzli, bilo gdje, traže kvalitetno obrazovanje za njih. Oni ne traže podjelu. Oni traže kvalitetno obrazovanje da njihova djeca kada imaju 20 i više godina su konkurentni na svjetskom nivou, da ne moramo govoriti o lokalitetima u BiH, nego da govorimo o Gracu, o Harvardu, Oxfordu, Tokiju, Pekingu, Ankari. Mi želimo da vidimo i kvalitetno obrazovanje za svu djecu u BiH, ali zbog toga što administrativno nije to moguće odjednom uraditi svugdje moramo korak po korak ići. Školu po školu, i to promijeniti. Neki direktori, neki ministri su otvoreni, neki nisu. Ljudi su pod političkim uticajem, pritiskom. Neki ljudi imaju viziju neki imaju i drugu viziju. To je veoma komplikovano pitanje”, naveo je Moore.

Rekao je kako se nada i da svi političari, na svim mogućim nivoima traže to što je rekao – kvalitetno obrazovanje. To je, navodi Moore, da imaju učenici ne samo dobre ocjene, nego dobro znanje. To podrazumijeva, kaže, da kada su vani ili kao službenici i predstavnici BiH ili da rade u stranim firmama ili da da su studenti stranih fakulteta da znaju engleski, francuski, ruski, turski, njemčaki, kineski… To znači, kaže Moore, da su pametni i znaju fiziku, matematiku, biologiju, istoriju i sve predmete.

“To je uspješni prosperitet za BiH. Podjela u osnovnim školama, srednjim školama, to je korak nazad. Poštujemo i te zajednice, te direktore, te nastavnike, ali ja se nadam da na evropskom putu, na putu ka budućnosti bit će moguće barem korak po korak to promijeniti”, istakao je Moore.

U RS-u, navodi, “imamo vještačko pitanje oko bosanskog jezika zbog toga što već decenijama svi znaju uključujući i postojeće vlasti u RS-u da je jezik bosanski i da se piše svudje da je jezik bosanski”. U Ustavu RS-a, navodi, to je navedeno u drugom obliku – da je to jezik bošnjačkog naroda, kao i jezik sprskog naroda i jezik hrvatskog naroda.

“Pa, dobro. Mi smo objasnili vlastima, političkim liderima u RS-u da, naravno, smiju poštovati svoj Ustav i ako žele pisati u đačke knjižice jezik bošnjačkog naroda, jezik srpskog naroda i jezik hrvatskog naroda. To je potpuno u skladu sa entitetskim ustavom i to nikome ne smeta. Možda nekim i smeta, ne mogu govoriti u ime svih, ali na kraju krajeva ustavnim putem pitanje je riješeno. Čuo sam veoma čudne odgovore kada sam im to objasnio. Rekli su mi, pa ambasadore, ne bi srpski roditelji to prihvatili. Ako zavisi od roditelja, rekao sam roditelji su izabrali bosanski jezik. Neka bude srpski, bosanski i hrvatski kao što to decenijama već jeste i prije Dejtonskog sporazuma. Dakle, dobro ako želite ustavno rješenje možete tim putem, ako želite porodično rješenje možete tim putem, ali nemojte praviti kombinaciju tih rješenja za Bošnjake Ustav, za srpske roditelje nešto lično. Onda to je čista diskriminacija”, istakao je Moore.

– Važnije riješiti prave probleme škola, a ne baviti se politikanstvom –  

Uprkos tome, kaže, njega zaista ohrabruje da su roditelji u RS-u odlučili da je obrazovanje prioritet i da nisu zaustavili obrazovanje svoje djece radi tog vještačkog, političkog problema.

“Jeste jezik bosanski potvrđen na svim mogućim međunarodnim nivoima. Imaju i tu opciju za ustavno rješenje ako žele, ali to je pravo svakog naroda nazvati svoj jezik kako želi. To je međunarodni princip. Nadam se da će prije ili kasnije ljudi to prihvatiti. Politika igra preveliku ulogu u BiH i na Balkanu, a stvarno imamo daleko većih i važnijih prioriteta od tog pitanja politike. Ja sam posjetio brojne dvojne škole i u Vrbanjcima i Novoj Kasabi gdje pod teškim uslovima i sa federalnim resursima djeca pohađaju školu. Krajnje je vrijeme riješiti ova pitanja, završiti to. Djeca su uspješnija kada su zajedno i imaju i kvaliteno obrazovanje, odnosno kada možemo govoriti o opremi , računarima, knjigama. Posjetio sam neke osnovne škole koje skoro nemaju prozore, imaju ogromne rupe i zimi je veoma hladno, kao i gdje su sanitarni uslovi nikakvi. Zašto govorimo o tim praznim pričama kada moramo obezbijediti, garantovati kvalitetno obrazovanje”, stava je Moore.

Rješavanje pitanja izbjegličke krize, kaže Moore, je veoma osjetljivo, važno i ključno pitanje.

“Mi ne govorimo o nekim teorijama nego govorimo o ljudima, o životima. Mi smo vidjeli i koliko je bilo žrtava tih sukoba, koliko je bilo tih žrtava ljudi koji su pokušali izbjeći iz krize, iz siromaštva tražeći bolji život. Kao šef Misije OSCE-a u BiH mogu reći da imamo odličnu saradnju sa domaćim vlastima u kontekstu ovog pitanja sa ministarstvima na državnom nivou – Ministarstvom sigurnoti BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i naravno sa kolegama i partnerima u međunarodnoj zajednici i posebno sa UNHCR-om i sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). Mi opratimo tu situaciju. Mislim da je veoma važno da i sve nadležne institucije u BiH imaju odlične veze, odnose i saradnju sa susjednim institucijama, mislim u Hrvatskoj, Srbiji, u Crnoj Gori. Do sada nije bilo vala migranata, izbjeglica u BiH. Znamo kakva je ta priča bila u Turskoj, Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj”, navodi Moore.

– Djeca u Jajcu su ustala protiv podjela – 

Ljudi, kaže, do sada nisu u nekim brojevima došli do BiH. Kaže kako je uvjeren nakon sastanaka i razgovora sa svim tim institucijama, posebno ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem i sa drugim da je BiH spremna za razne mogućnosti.

“Izgleda većini ovih ljudi je da ne traže azil ni život u BiH na tom izbjegličkom putu, nego imaju i razne ciljeve. To je onda zadaća za te države odlučiti ako će primiti ili neće primiti izbjeglice i u kolikim brojevima. Ovo svu sve veoma ozbiljna pitanja. Što se tiče Misije OSCE-a u BiH, mi smo u veoma bliskim kontaktima sa svim tim institucijama u BiH i sa našim partnerima. Ne mogu da kažem da smo mi spremni za sve. Ko zna šta će biti. To je veliki izazov za čitav svijet, ali naravno mi pratimo tu situaciju veoma aktivno”, navodi Moore.

Kaže kako Misija OSCE-a u BiH nekada radi sa velikim projektima, nekada sa sitnim, ali što se njega tiče ako je to nešto praktično i konkretno na terenu, direktno sa ljudima ima veliki značaj i veliku važnost.

“Spomenuli smo djecu u Jajcu. Skoro svaki dan kada razmišljam o situaciji u BiH, o Ajli, Nikolasu, Ivici, kao što kažemo u Americi tinejdžerima, oni su ipak digli svoj glas koji su branili svoju školu iako su čak i proizvodi dvojnih osnovnih škola. Oni imaju 15, 16 i 17 godina ali rekli su – ne. Nema više podjela u Jajcu. To je odličan primjer za čitavu BiH, za čitavu regiju. To je i veliki princip. Moram da kažem nisu to učili u odvojenim osnovnim školama, nisu u nekim udžbenicima saznali da moraju biti zajedno oni su iz pravih humanitarnih, ljudskih, praktičnih razloga zaključili da je to jedan jedini, jedinstven način za život. Svi Bosansci i Hercegovci mogu biti ponosni da imaju takvu djecu u BiH”, navodi Moore.

Ističe da konkretnih primjera ima i u Žepču. Naglašava da je održan koncert u korist djece sa posebnim potrebama.

“Ta djeca su divna. Ona su igrala zajedno sa muzikom, glazbom. Kada smo posjetili Bijeljinu i govorili o konkretnim ekonomskim pitanjima vidjeli smo da ima napretka, kao i kada smo vidjeli u Bijeljini, Banja Luci, Bileći, Trebinju obnovljene džamije, obnovu života Islamske zajednice pod veoma teškim uslovima, da su ljudi dobrodošli i u svojim kućama, u svojim zajednicama gradovima, općinama… Vidim puno ohrabrujućih primjera. Ne znači da smo slijepi. Znači da smo zabradili brojne probleme koji stvarno postoje u BiH, ali moramo skrenuti malo više pažnje spram te pozitivne priče. Nje ima. Kada vidim situaciju čak i pod teškim uslovima u Srebrenici da je nešto uspješno to je veoma važno iako je to nekada teško zaključiti”, rekao je Moore

Istakao je da se nada da će se u Srebrenici uskoro izabrati zamjenik načelnika iz bošnjačkog naroda, te predsjednik Skupštine opštine Srebrenica koji bi također trebao biti Bošnjak.

“Bilo je puno otvorenih pitanja tokom predizborne kampanje. Ljudi uglavnom poštuju rezultate. Kada smo govorili o Stocu nadamo se da možemo poštovati i te rezultate. Pitanje poštovanja je veoma bitno za čitavu BiH. Nekada govorimo o toleranciji, nekada govorimo o institucijama koje igraju veoma bitnu ulogu, ali ako nema poštovanja, ispunjenja uslova i odluke sudske, bit će veoma teško održati i ovu BiH. Nismo samo obavezni prema svojim susjedima, komšijama nego treba da ih zaista poštujemo. To je bitna razlika i nešto što je bilo u bivšoj Jugoslaviji. To je nešto u korist i razvoja i stabilnosti i prospreriteta BiH”, poručio je u intervjuu za AA ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH.

Ključne riječi: ,