Situacija sa ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini je ozbiljnija nego što odgovorni žele priznati, a svi pokazatelji upućuju da će doći do masovnijeg priliva dolaskom proljeća.

Već sada se govori o desetinama migranata koji sedmično iz Srbije prelaze u Bosnu i Hercegovinu kod Višegrada. Samo prošle sedmice njih 50 je ušlo u BiH.

Od početka godine više od 1.000 je prešlo granicu ili odvraćeno od prelaska granice na više lokacija Trebinje, Zvornik, Bratunac, Velika Kladuša, Bijeljina, Bihać…

Od 1. marta ključne tačke su dodatno pokrivene. Pripadnici Granične policije koji imaju 24-satne dežure su iscrpljeni, nedostaje ljudstva ali i tehničke podrške. Služba za poslove sa strancima nije adekvatno odgovorila ovom problemu. Azilantski centar već je premašio prihvatne kapacitete. Već sada se tamo nalazi oko 300 migranata.

Ministar sigurnosti Dragan Mektić kazao je da situacija nije alarmantna, ali je potvrdio da Graničnoj policiji nedostaje oko 500 službenika. Čini se da jasan plan akcije ne postoji.

Najveći broj migranata dolazi iz Sirije, Afganistana i Pakistana. U grupama su cijele porodice, a prosjek godina je od 20 do 40. Dolaze u manjim grupama, dobro su međusobno uvezani te komuniciraju putem mobitela i daju upute jedni drugima.

Izvori novinske agencije Patria otkrivaju da migranti strogo izbjegavaju rijeke, te se kreću šumskim predjelima, prateći putnu ili željezničku infrastrukturu. Oni koji uđu u Bosnu i Hercegovinu navode da se osjećaju sigurno. Većina njih ima bankovne kartice i novac. Na pitanje kako dođu do Bosne i Hercegovine i ko im daje upute, kao po matrici odgovaraju: „Google maps“.

Lokalno stanovništvo koje živi u blizini granice odbija saradnju sa pripadnicima Granične policije BiH. Većina ih čak primi migrante te im dozvoli boravak. S jedne strane to je i razumljivo, ali s druge šta kad budu dolazile veće grupe migranata koje će u borbi za hranom i prenoćištem biti nasilni i opasni. O tome sad niko ne razmišlja.

Prema procjenama, u Grčkoj se nalazi oko 50.000 migranata. S obzirom da je Italija zatvorena, oni svoj put nastavljaju preko Mađarske, Bugarske, Albanije, Srbije, sve do BiH. Prva riječ koju izgovoraju kad uđu u BiH je azil.

Mektić je kazao da nijednom migrantu nije odobren azil, te da im je BiH samo tranzitna zemlja. Proces readmisije, odnosno vraćanja migranata u državu iz koje su ušli u Bosnu i Hercegovinu ide dosta teško.

Dok Srbija poštuje taj sporazum, Crna Gora ga odbija. S druge strane, dodatni problem je što BiH predstavlja branu za migrante prema Evropskoj uniji s obzirom da štitimo više od 1.000 km granice sa Hrvatskom.

U cijeloj priči krije se još opasniji problem. Postoji li organizator koji migrante navodi u Bosnu i Hercegovinu. O tome je govorio i ministar Mektić.

– U značajnoj mjeri u sve je upleten organizirani kriminal, organizirane grupe koje krijumčare ljude i trguju ljudima, a poseban su problem maloljetne osobe bez pratnje – kazao je Mektić.

Državno tužilaštvo i SIPA su bez konkretnih poteza. Dobro upućeni izvori navode da migranti ne bi mogli sami i u tolikom broju dolaziti u BiH da nemaju informacije da su tu sigurni. Ohrabrujuće je da migranti kod sebe nemaju oružje ili druge zabranjenje supstance, ali pitanje je dana kada će eskalirati problem.

Do tada, prvi na liniji odbrane granični policajci čekaju da država preduzme korake dok ne bude prekasno. (Patria)