Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić zatražio je od Ujedinjenih nacija (UN) da dopusti srpskim državljanima, osuđenim za ratne zločine pred Haškim tribunalom, da izdržavaju kazne u svojoj domovini.

Dačić je zatražio od glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da građanima Srbije koji su osuđeni za ratne zločine omogući služenje kazne kod kuće zbog navodnih “nehumanih uslova” u zemljama u kojima se nalaze, javlja BIRN.

“Ako je dopušteno Demokratskoj Republici Kongo, zašto ne bi bilo Srbiji”, upitao je Dačić.

Prema pravilima, osobe osuđene od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ne smiju služiti kaznu ni u jednoj zemlji bivše Jugoslavije. Svaka promjena zahtijevala bi odluku Vijeća sigurnosti UN-a.

Dačić je u 2013. godini podnio isti zahtjev, nudeći “čvrstu garanciju da osuđenici neće biti prijevremeno pušteni bez odobrenja Tribunala”. Međutim ovaj zahtjev je odbijen.

Srbija je također kritikovana od strane UN-a zbog nesaradnje, odnosno jer odbija izručiti trojicu članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja Haagu, zbog suđenja za uticaj na svjedoke.

Predsjednik suda Carmel Agius pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a početkom ove godine da poduzmu korake kako bi Srbija ispoštovala svoje obveze prema Sudu za ratne zločine.

“Srbija krši svoje međunarodne obaveze svaki dan u kojem ne sprovede ove naloge za hapšenje i prebacivanje optuženih u Haag”, kazao je Agius.

Vjerica Radeta, Jovo Ostojić i Petar Jojić, članovi Radikalne stranke, optuženi su za uticaj na svjedoke iz Šešeljevog predmeta pred Haškim tribunalom. Za njima su izdane Interpolove crvene potjernice u martu ove godine.

Međutim, Beograd je ponovio kako ih neće izručiti Haagu, navodeći prošlogodišnju odluku Višeg suda u Beogradu, u kojoj je rečeno kako srbijanske vlasti jedine mogu hapsiti ljude koje traži Haški sud, a koji su optuženi za ratne zločine, genocid ili zločine protiv čovječnosti.

Ostojić je preminuo početkom ovog mjeseca.

Šešelj je također odbio da se vrati u Haag, nakon što je pušten zbog liječenja raka 2014. godine, a nije prisustvovao ni izricanju prvostepene presude.

U međuvremenu, odnos Srbije prema osuđenicima za ratne zločine i navodni nedostatak volje za procesuiranje takvih zločina našli su se na meti kritikovanja grupa za ljudska prava.