Subota, 29. April 2017.
Preuzmite sliku

Šta uvozimo: Riba iz Hong Konga, meso iz Tajlanda, žito iz Vijetnama

Dok se domaća poljoprivreda zbog bezbroj problema nalazi na koljenima te ne može biti konkurentna niti na vlastitom tržištu i dalje se u Bosnu i Hercegovinu uvoze stotine miliona maraka vrijedni prehrambeni proizvodi.

Uistinu je nevjerovatna situacija da milione maraka dajemo na uvozno voće, povrće ili mlijeko, a domaće propada zbog nedostatka poticaja, državne strategije, subvencija….

I dok za naše proizvođače nema obećane pomoći koja bi pomogla u saniranju negativnih efekata prilagođenog SSP-a, dok se donosi Zakon o trošarinama, a nema plavog dizela, dok ionako mali poticaji kasne naše tržište je “meka” za proizvođače iz regije, EU ali i svih drugih dijelova svijeta, piše Dnevni list.

Statistički podaci

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH za tekuću godinu u rubrici “povrće, korijenje i krtole za jelo” stoji kako smo već uvezli robe u vrijednosti 14.471.096 maraka, a istovremeno smo izvezli tek 3.295.264 maraka (najviše uvozili iz Holandije, Turske, Italije, Srbije).

“Meso i drugi klanični proizvodi za jelo” u stavci uvoze u ovoj godini zastupljeni su sa 29.977.421 maraka, dok smo u istom periodu izvezli tek 2.222.969 maraka. Najviše i ove robe uvozimo iz Holandije, slijede Poljska, Austrija, Njemačka, Italija, Hrvatska i Srbija.

Kategorija “ribe, ljuskari, mekušci i ostali vodeni beskičmenjaci” kod uvoza je zastupljena sa 5.076.137 maraka (najviše Španija, Francuska, Hrvatska i Hong Kong), a “prerađevine od mesa, riba, ljusaka, mekušaca” 14.351.360 maraka (Srbija, Hrvatska, Slovenija i Tajland).

Kategorija “Šećer i proizvodi od šećera” kod uvoza su zastupljeni sa 22.125.608 maraka (Hrvatska, Srbija, Italija i Turska), “mlijeko i proizvodi od mlijeka” sa pozamašnih 22.196.042 maraka (najviše Njemačka, Hrvatska, Slovenija i Srbija).

Istovremeno smo primjerice mlijeka i mliječnih proizvoda izvezli u vrijednosti od 10.638.495 maraka. “Voće za jelo; kore agruma ili dinja i lubenica” također smo uvezli u pozamašnim količinama – 31.834.893 maraka – ponajviše iz Italije, Holandije, Turske i Belgije, dok je na “žitarice” otišlo 34.103.173 maraka, a prednjače Mađarska, Srbija, Italija i Hrvatska, a žitarice uvozimo ćak i iz Vijetnama.

Kada je u pitanju rubrika “ Proizvodi od povrća, voća ostalih dijelova bilja” uvoz u 2017. iznosi 9.430.187 maraka (Srbija, Hrvatska, Makedonija, Mađarska).

(Anti)reforme

Ovdje smo pobrojali tek dio uvoza prehrambenih proizvoda od početka godine, dakle situacija još i gora ukoliko gledamo ukupnu statistiku. Ogroman vanjskotrgovinski deficit BiH nije nikakva novost, ali je uistinu nevjerovatno da država svojim potezima kao da želi uništiti domaću proizvodnju kako bi se uvoz dodatno povećao.

Određenih pozitivnih pomaka u posljednjih godinu i po je uistinu bilo, uvoz je nešto pada, dok je izvoz rasta, ali kao što se vidi iz podataka situacija je i dalje jako loša. Nažalost, brojne reforme koje su se provodile u zemlji označene su kao “superhik reforme” koje otimaju siromašnima, a daju bogatima, pa neko “svjetlo na kraju tunela” se još niti izbliza ne nazire.

Tako će i dalje bh. poljoprivrednici sve više stavljati ključ u bravu, a uvozni proizvodi se uzimati glavninu našeg tržišta.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje