Ona se veoma često može pojaviti nenadano, ničim izazvana. Da, to misli većina žena koja se suočava sa depresijom. Istina je sasvim drugačija: njeni uzroci se mogu “taložiti” duži vremenski period, ali određeni znaci su uglavnom odmah vidljivi. Štaviše, pojedini životni faktori vas mogu učiniti depresivnima. Evo i koji su najčešći.
Izolovanost
Istraživanja pokazuju da je društvena povezanost jedan od najboljih načina, ako ne i najbolji, u sprečavanju nastanka, ali i liječenja depresije. Međutim, problem je u tome što, kada ste depresivni, najčešće mislite kako niste zabavni i kako niko ne želi da se druži s vama, usljed čega se povlačite u izolaciju. Ipak, budite jaki i shvatite da takve misli zaista nisu tačne odnosno da to govori depresija iz vas. Pozovite prijateljicu, otiđite u bioskop, pričajte s mamom – uradite sve što je potrebno (čak iako vam to predstavlja napor) kako ne biste bili sami odnosno izolovani od okoline.
Kritički unutrašnji glas
Zamislite koliko biste se bezvrijedno osjećali da imate verbalno uvredljivog prijatelja ili roditelja koji je stalno s vama (koliko god nas voljeli, roditelji su i najviše skloni kritikovanju). Upravo tako se osjećaju osobe koje su veoma samokritične. Obratite pažnju na svoj unutrašnji glas. Ukoliko shvatite da vam on govori stvari koje vi inače ne biste rekli svojoj prijateljici, vrijeme je za promjene. Više istraživanja pokazalo je da učenje samo-saosjećanja može biti efikasna intervencija u liječenju depresije.
Nedostatak fizičke aktivnosti
Uz društvenu povezanost, fizička aktivnost još je jedna varijabla koja se izričito preporučuje kada je riječ o sprečavanju nastanka i liječenja depresije. Ne, nije potrebno da trčite maraton, ali samo dvadeset minuta aerobnog vježbanja dnevno (vožnja bicikla, brzo hodanje, lagano trčanje) može vam pomoći da se osjećate mnogo bolje i da “razbistrite” misli.
Lišavanje sna
Primijetili ste koliko ste krhki i letargični nakon lošeg sna? Iscrpljenost utiče na vaše raspoloženje, nivo energije i kognitivno funkcionisanje. Problem je što depresija može izazvati poremećaje sna tako da to može postati začarani krug. U takvim situacijama, najbolje je da se obratite stručnom licu s kojim ćete se posavjetovati oko higijene spavanja i učenja kognitivne strategije ponašanja za “upravljanje” nesanicom. Određeni poremećaji spavanja usko su povezani sa depresijom.
Stres
Istraživanja pokazuju da hronični stres može dovesti do depresije. Određeni nivo stresa može biti i dobar, jer vam pomaže da realnije sagledate stvari oko sebe, ali jednom kada više niste u mogućnosti da se nosite s njim, to bi mogao biti faktor zbog kojeg se počinjete osjećati depresivno. Ukoliko volite da uvijek “vučete sve konce”, došlo je vrijeme da napravite malu pauzu. Ljudski je griješiti i tražiti pomoć. Na kraju, vi niste mašina već ljudsko biće pa konačno i počnite da se tako ponašate. (minimagazin.info)
